Naime, iz segmenta nautičkog čartera već neko vrijeme stižu upozorenja kako bi rezultati za mjesec jul mogli podbaciti.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, nautika je u julu ostvarila pad broja noćenja u iznosu od pet odsto, odnosno dolazaka u iznosu od četiri odsto u odnosu na lani, dok je rezultat u prvih sedam mjeseci tek neznatno bolji nego 2022. godine.
Tačnije, u dosadašnjem dijelu godine, dakle, prvih sedam mjeseci, noćenja su rasla tek dva, a dolasci jedan odsto, što znači da Hrvatsku zasad spasava dobra predsezona, ali u glavni dio sezone ušli su s problemima koji bi se, ako ih ne riješe, dodatno mogli manifestovati i narednih godina.
Visoke cijene
Kako je pojasnio direktor udruženja nautičkog turizma pri HGK, Paško Klisović, već je neko vrijeme izvjesno kako će nautika u julu bilježiti minus, koji se uglavnom pripisuje nekolicini faktora.
– Prvi su vremenske nepogode tokom juna, u kojemu se obično događaju rezervisanja za jul, a koji je ove godine podbacio, kao i činjenica da su neke destinacije, poput Grčke, posljednje četiri godine davale podsticaje za ulaganje u brodove, što se posljedično prelilo i na Hrvatsku, koja je ostala bez dijela gostiju – kaže Klisović.
Ipak, onaj najvažniji razlog odnosi se na nerealno podizanje cijena, posebno roba i usluga u nadležnosti države ili jedinica lokalnih samouprava, koje su prouzrokovale da Hrvatska postaje sve manje atraktivna i priuštiva uobičajenim emitovnim tržištima. A ona, barem kad je u pitanju glavna sezona, sve teže mogu pratiti hrvatske cijene.
Osjetljiva tržišta
– Nisam od onih koji se zalažu za slikanje računa i divljanje protiv cijena restorana u Hrvatskoj, ali činjenica je kako su ove sezone u Hrvatskoj poskupile brojne usluge na koje se nadovezuje nautički turizam, a koje su uglavnom u rukama države. Tu prije svega mislim na cijene ulaznica za nacionalne parkove te parkove prirode, koje su značajno otišle gore, kao i cijene vezova i ostalih usluga u marinama – kaže Klisović.
Dodaje kako se pokazuje da dosadašnja emitovna tržišta – a riječ je uglavnom o austrijskom, njemačkom, poljskom i češkom – teško mogu pratiti rast tih cijena, te kako je potrebno napraviti iskorak prema cjenovno manje osjetljivim tržištima, piše Jutarnji list.
– Tu mislim prije svega na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda, koja trenutno nisu pretjerano zastupljena. Nautika je niša koja u odnosu na ostatak turizma čini udio od možda četiri odsto, ali čije goste treba maziti i paziti – pojasnio je Klisović te dodao kako se nada da će u razgovoru s nadležnim institucijama uspjeti pronaći neko rješenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu