Šta nam je činiti? Ljekari kažu više ugljenih hidrata, voća, povrća, više vode i vježbanja, piše Blic žena.
Pri velikim temperaturnim promjenama nekada tijelo ne može brzo da reaguje i ljudi se osjećaju tromo, neefikasno, brzo se zamaraju, javlja se vrtoglavica, glavobolja. Šta tada uraditi? Stanite za momenat, dišite duboko kroz nos da bi mozak dobio kiseonik i da bi vrtoglavica prošla, da se ne bi desilo da padnete i povrijedite se, a za dugoročno rješenje potrebno je riješiti se loših navika. Pušenje, sedenje u zatvorenom prostoru, manjak fizičke aktivnosti je nešto što umanjuje protok kiseonika kroz organizam – objašnjava prim. dr Borivoje Borović, specijalista opšte medicine.
Da bi organizam mogao da prevaziđe sve promjene do kojih dolazi naglim porastom temperature najvažnije je unositi dovoljno tečnosti, prije svega vode, a kako objašnjava dr Borović voda se isključivo pije prije jela.
– Voda se pije na prazan stomak, prije doručka, ručka, večera, kako bi pročistila organizam. Ona tada za 20 sekundi prođe kroz organizam i pročisti ga i tada je najefikasnija. Ispijanje vode poslije i između jela može samo pogoršati situaciju. Tada voda izaziva truljenje hrane u organizmu, nadutost, mučninu… Dakle, rashlađivanje i ispijanje po par gutljaja vode u prevozu nema nikakvu korist, čak ako ste neposredno prije toga jeli može samo da šteti i da doprinese još većoj mučnini. Kafu, koka kolu i druge slične napitke treba izbaciti. Kafa izbacuje 7 puta više tečnosti i razara vitamin D. Ljudi su ubijeđeni da ih kafa smiruje, a ona izbacivanjem vode i uništavanjem vitamina D samo pogoršava stanje – napominje dr Borović.
Na pojavu umora može da utiče i promjena u ishrani koja dolazi sa proljećem. Hrana koju unosimo zimi je kaloričnija, pa tako i naš organizam osjeća nedostatak kalorija kada se naglo pređe na niskokaloričnu ishranu.
– Kako bi se osjećaj umora koji ishrana izaziva umanjio potrebno je uzimati što više ugljenih hidrata, voća i povrća. Pojačajte unos vitamina C, limunade, pomorandže, grejpa, kao i kuvanog žita, jer se u njemu nalazi obilje B vitamina koji je jako koristan za nervni sistem i krvne sudove, jedite oko pola kilograma voća dnevno i 200-300 grama salate od svježeg povrća, crni luk ubrzava cirkulaciju mozga, za smirenje je dobar sok od paradajza, a za dobre kosti jedite suve smokve – savjetuje dr Borović.
Boravak u prirodi na svježem vazduhu i blaga fizička aktivnost su nešto što će, takođe, doprinijeti organizmu da se lakše prilagodi naglom skoku temperature.
– Lake vježbe pri otvorenom prozoru ujutru i uveče prije spavanja i bar pola sata šetnje po prirodi značajno će poboljšati cirkulaciju i umanjiti mogućnost da se brzo zamaramo, osjećamo tromo i pospano ili imamo glavobolje i vrtoglavice. Ljudi koji vježbaju na otvorenom prostoru su manje skloni i depresivnim mislima – ističe naš sagovornik.
(Blic žena)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu