Iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope saopšteno je da postupanje sa Asanžom opravdava to da je on “politički zatvorenik” prema definiciji sa kojom se ta institucija saglasila 2012. godine.
U saopštenju se podsjeća na teške optužbe koje su protiv Asanža podigle SAD, izlažući ga mogućem doživotnom zatvoru, u kombinaciji sa njegovom osudom prema američkom zakonu o špijunaži “za ono što je, u suštini, prikupljanje vijesti i objavljivanje”.
Rezolucija je usvojena sa 88 glasova “za”, 13 glasova “protiv” i 20 uzdržanih.
Većina onih koji su glasali protiv prijedloga potiču iz Velike Britanije i Poljske.
U saopštenju Parlamentarne skupštine navodi se da neuspjeh Vašingtona da istraži ratne zločine i kršenja ljudskih prava koje je otkrio “Vikiliks“, u kombinaciji sa oštrim tretmanom Asanža, sugeriše da je svrha SAD u procesuiranju Asanža bila da sakrije pogrešne postupke državnih agenata, a ne da zaštiti nacionalnu bezbjednost.
– Sa svoje strane, Velika Britanija nije uspjela da efikasno zaštiti Asanžovu slobodu izražavanja i pravo na slobodu, izlažući ga dugom pritvoru u zatvoru visoke bezbjednosti uprkos političkoj prirodi optužbi protiv njega – navodi se u saopštenju.
Asanž je juče svjedočio pred Komitetom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu, u svom prvom javnom nastupu nakon što je 25. juna pušten iz londonskog zatvora.
On je rekao da je jedan od uslova njegovog sporazuma o priznanju krivice sa SAD bio da neće podnijeti tužbu najvišem evropskom sudu za ljudska prava da ospori presudu.
Asanž je prebačen u londonski zatvor “Belmarš” u aprilu 2019. godine, pod optužbom za kršenje uslova kaucije.
U SAD se suočio sa optužbama za špijuniranje zbog rasvjetljavanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinile američke trupe u Iraku i Avganistanu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu