Sedam delegata u Vijeću naroda RS Mihnet Okić, Alija Tabaković, Faruk Đozić, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Ivo Kamenjašović i Samir Baćevac, podnijeli su 12. oktobra 2022. Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu kompatibilnosti člana 2. st. 2. i 3. i čl. 5, 12. i 18. ovog zakona sa Ustavom BiH.
Istovremeno, zatražili su da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi zabranio primjenu spornog zakona do donošenja konačne odluke o zahtjevu.
Međutim, Ustavni sud BiH nije udovoljo njihovim zahtjevima, a iz odluke koja je objavljena u „Službenom glasniku BiH“ vidi se i kompletno obrazloženje.
Šta piše u zakonu
Ovim zakonom propisuju se uslovi i postupak za raspravljanje imovinsko-pravnih odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta koje je do 6. aprila 1941. godine bilo državna svojina (bivši erar) u svojini nosilaca svojine javnog prava i na dobrovoljačkim kompetencijama.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti navodi se da je, pored jasnog stava iz Odluke Ustavnog suda broj U-1/11 da je pitanje državne imovine u isključivoj nadležnosti institucija BiH, Narodna skupština RS donijela sporni zakon kojim je „jednostrano riješila pitanje jednog dijela državne imovine“.
Osporenim odredbama ovog zakona propisuje se konkretno da u slučaju da se uzurpantu ne prizna pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu, na tom zemljištu se određuje nosilac vlasništva javnog prava i nalaže njegov upis u javne evidencije. Međutim, prema članu 3. spornog zakona, nosioci vlasništva javnog prava su lica iz člana 22. Zakona o stvarnim pravima i to: Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova i druge službe pod ingerencijom entiteta. Dakle, kako navode podnosioci zahtjeva, Republika Srpska raspolaže imovinom nad kojom nema pravo raspolaganja i ta imovina postaje vlasništvo entiteta.
Delegati smatraju da je na ovaj način spornim zakonom omogućeno da dio državne imovine bude pretvoren u entitetsku imovinu, odnosno da “lica iz člana 22. Zakona o stvarnim pravima” steknu državnu imovinu.
Međutim, Ustavnio sud BiH ne misli tako.
– Ustavni sud zaključuje da su osporene odredbe Zakona o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama koje regulišu pitanje državne imovine koja nije predmet Sporazuma o sukcesiji niti je pod zabranom raspolaganja, u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH i da Republika Srpska ima nadležnost da propiše da državno zemljište, na kojem ne postoje uslovi da se uzurpantu prizna pravo vlasništva na uzurpaciji ili dobrovoljačkoj kompetenciji, odredi i evidentira na tom zemljištu nosioca vlasništva javnog prava na način kako to sporni zakon propisuje – navodi se u zaključku odluke Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH radi bez ijednog sudije iz RS, a u Srpskoj je još formalno na snazi Zakon o neprimjenivanju odluka Ustavnog suda BiH. Međutim, na slučaju suđenja imamu Muharemu Štulanoviću vidjeli smo da se u RS ipak primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu