Podatak je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a odnosi se na 2016. godinu.
To nas svrstava u sam vrh zemalja u cijeloj Evropi po izdvajanjima za socijalnu zaštitu, ali ipak to ne znači da je naša socijalna politika najbolja. Naprotiv, generalna je ocjena mnogobrojnih stručnjaka, ali i samih predstavnika vlasti, da socijalna davanja nisu ciljana i da ne postoje jasni kriterijumi.
Tek imenovani premijer RS Radovan Višković je u ekspozeu pred narodnim poslanicima obećao reformu socijalnih davanja.
U cilju efikasnije i efektivnije upotrebe javnih sredstava uspostavićemo registar podsticaja, koji će obuhvatati podsticaje na svim nivoima vlasti u RS, te registar socijalnih davanja kako bi se izvršila pravednija raspodela i bolje ciljanje svih budžetskih davanja – rekao je Višković.
Posebna briga i pažnja Vlade u prethodnom periodu bila je posvećena populaciji penzionera i boračkoj populaciji.
– Takva politika biće važna odrednica i nove Vlade RS. Moram odmah da naglasim da nećemo smanjiti dostignuti obim prava ni za jedno socijalno davanje. Naša politika zasnivaće se na iznalaženju realnih i održivih izvora za povećanje obima prava i njihovo bolje ciljanje, posebno na one korisnike kojima je dato pravo i više nego potrebno. Naravno, nećemo se libiti ni da ukinemo pravo onima koja to nisu zaslužili ili su ga zloupotrebljavali u prethodnom periodu. Zajedno sa udruženjima proisteklim iz odbrambeno-otadžbinskog rata radićemo na izradi registra boračkih kategorija – obećao je Višković.
Prosjek rashoda Evropske unije u 2016. godini za socijalnu zaštitu iznosio je 19,1 odsto bruto domaćeg proizvoda. Najveća izdvajanja po ovom osnovu (mjerena kao udio rashoda za socijalnu zaštitu u BDP-u) u EU su u Finskoj (25,6 odsto), Francuskoj (24,4 odsto) i Danskoj (23,4 odsto). Najmanja izdvajanja među članicama EU su u Irskoj (9,9 odsto), Litvaniji (11,2 odsto i Rumuniji (11,6 odsto).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu