Ovako ukratko izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske u protekle četiri godine u očima poslanika, u zavisnosti od toga da li pitate one iz vlasti ili opozicije.
Ono što je činjenica jeste da je ovaj 10. saziv parlamenta Srpske u protekle četiri godine održao 22 redovne i čak 33 posebne sjednice. U međuvremenu su 22 poslanika od ukupno 83 u NSRS promijenila političku partiju, a neki su osnovali nove stranke i nove koalicije.
U parlament Srpske je tako nakon izbora 2018. godine ušlo sedam stranaka, a danas ih ima 10. Riječ je o tri nove stranke – DEMOS i NPS, koje su nastale cjepanjem DNS, te SPS, koja je nastala cjepanjem SP.
Kako se bliži kraj sadašnjeg saziva NSRS, pitali smo pojedine poslanike po čemu će pamtiti prethodne četiri godine.
Odgovori su bili šaroliki, a većina njih se složila da su protekle četiri godine bile turbulentne, te da će im ovaj saziv najviše ostati urezan u pamćenju po velikom broju poslanika koji su mijenjali stranke.
Potpredsjednik NSRS i poslanik US, Milan Petković, ističe da se ne može osporiti da je u protekle četiri godine bilo sjednica koje su bile izuzetno značajne.
On dodaje da su se u parlamentu donosile bitne odluke u veoma turbulento vrijeme.
Kao jednu od najznačajnijih i najpresudnijih sjednica izdvojio je onu koja je održana nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
– Tada se postiglo srpsko jedinstvo i svi zajedno smo predložili izmjenu i dopune Krivičnog zakonika RS, ali i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Ponosan sam na tu sjednicu, posebno jer sam bio aktivan učesnik u njoj – istakao je Petković za Srpskainfo.
On dodaje da će ovaj saziv NSRS ostati upamćen i po tome jer su radili pod posebnim epidemiološkim uslovima i održavali sjednice u Banskom dvoru, prostorijama Vlade RS i drugim mjestima.
Petković kaže da jeste bilo mnogo posebnih sjednica NSRS, što je netipično, ali je to bilo izazvano krizom vlasti na nivou BiH.
– Sve u svemu smatram da je ovo bio jedan uspješan saziv jer je donijeto mnogo zakona i propisa, bez obzira što su građani u nekom trenutku mislili da se skupština pretvarala u rijaliti – ističe Petković.
Jedan od najglasnijih opozicionara, Nebojša Vukanović, ističe da je bilo raznih dešavanja od mijenjanja stranačkih dresova, pa do ponižavanja institucije NSRS donošenjem zaključaka i odluka koji se kasnije nisu sprovodili.
– Milorad Dodik je preko svojih marioneta pretvorio parlament Srpske u protočni bojler, sazivajući vrlo često posebne sjednice, ne s ciljem da se donose neke odluke, već da manipuliše s javnošću i skreće pažnju sa suštinskih problema u društvu. Koristio je skupštinu za jeftini populizam, donošenjem odluka koje su kasnije stavljane van snage – kaže Vukanović za Srpskainfo.
On ističe da je opozicija uspjela da spriječi neke negativne i loše postupk vlasti, te da „demaskira režim“.
Vukanović kaže da će ovaj saziv NSRS pamtiti i po „nestajućem Čubriloviću“, koji je vrlo često bio odsutan sa sjednica parlamenta.
On ističe da je rukovođenje NSRS bilo „skandalozno“, i da su mu u više navrata oduzimali riječ, pa čak ga i izbacili iz skupštinske sale.
– Opozicija je bila ponižena. Posebno se u tome istako potpredsjednik Denis Šulić iz SNSD, ali i ostali koji su zloupotrebljavali funkciju predsjedavajućeg skupštine kako bi oduzimali pravo opoziciji da diskutuje o suštinskim problemima – navodi Vukanović.
Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić ističe da je ovaj saziv NSRS bio specifičan po puno stvari, ali da sigurno nije saziv s kojim bi poslanici, ali i građani koji su ih birali, trebalo da budu ponosni.
On kaže da je nekoliko poslanika od samog početka imalo plan da od parlamenta naprave cirkus, što su i činili.
– Malo je bilo korektne i konkretne parlamentarne rasprave, a previše rijalitija, cirkusa i podloge za snimanje nekih filmova za javnost. Ovaj saziv jeste obilježio i prelazak većeg broja narodnih poslanika na relaciji vlast-opozicija, ili iz partije u partiju – kaže Žunić za Srpskainfo.
Ako se izuzmu neke negativne stvari, kako ističe Žunić, ne može se zanemariti i čvrsto političko djelovanje koje se ogledalo ne samo kroz donošenje zakona već i kroz političko djelovanje u odbrani interesa i nadležnosti Srpske.
On kaže da možda neko ne može da razumije zbog čega se održavao veći broj posebnih sjednica NSRS, ali da će jednog dana uvidjeti da je to bilo nužno.
– Sve odluke, zaključci i zakone koje je NSRS donijela, imaće svoj značaj u budućnosti jer ništa nije urađeno bezveze – zaključuje Žunić.
Poslanica PDP u NSRS, Jelena Trivić, ističe da s obzirom na to da Srpska ima „nesposobnu vlast“ ovaj mandat je obilježilo više posebnih, nego redovnih sjednica.
Ona dodaje da su se neke posebne sjednice morale održati, ali da ne može shvatiti da su se svaki budžet i ekonomska politika usvajali na posebnoj sjednici i da ni jedan budžet nije prošao redovnu proceduru od nacrta prema prijedlogu, već su svaki put usvajani po hitnoj proceduri.
– Dakle, ne govorim samo o političkim posebnim sjednicama, nego i onih koje su se ticale socijalnih i ekonomskih tema – kaže Trivićeva za Srpskainfo.
Kao događaj koji će najviše pamtiti, Trivićeva je izdvojila sjednicu NSRS na kojoj je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač fizički nasrnuo na njenog stranačkog kolegu Draška Stanivukovića, današnjeg gradonačelnika Banjaluke, a tada poslanika.
– Ja sam se tada našla između njih dvojice i na neki način spriječila neku dalju štetu i urušavanje NSRS u vidu potencijalnog daljeg fizičkog obračuna – kaže Trivićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu