Kontroverzne primjedbe Oleksija Arestoviča, koje se direktno protive politici ukrajinske vlade, vjerovatno neće biti popularne u javnosti.
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, i drugi vodeći ukrajinski zvaničnici su isključili mogućnost trgovine teritorijom za mirovno rješenje rata sa Rusijom ili članstvo u NATO.
Ali Arestovič, koji je do januara bio savjetnik šefa kabineta Zelenskog, predložio je opciju “Savezne Republike Njemačke” kao jednu od brojnih mogućih opcija za kraj rata.
Da dio Ukrajine uđe u NATO
Govoreći u Jutjub intervjuu sa Julijom Latinjinom, ruskom novinarkom, Arestovič je rekao da je debata o članstvu u NATO razotkrila duboke protivrječnosti između ciljeva Ukrajine i ciljeva njenih glavnih zapadnih saveznika, sugerišući četiri načina da se to premosti.
On je rekao da bi prvi bio da Ukrajina ubijedi svoje zapadne saveznike da pristanu na njenu tačku gledišta. On je sugerisao da Ukrajini nedostaju „politički resursi“ da to postigne.
Druga bi bila opcija Savezne Republike Njemačke u kojoj bi slobodnom dijelu efektivno podijeljene Ukrajine bio dozvoljen ulazak u NATO, u nadi da će ponovno ujedinjenje na kraju biti postignuto mirnim putem.
– Recimo da dio okupirane teritorije ostaje okupiran, van kontrole ukrajinske vlade. Držimo se ostalog. Koliko tačno ne znamo, ali je velika većina. Recimo, 80 odsto teritorije koju držimo. U stvari, većina nas, veći dio države, kako su obećali, završava rat i ulazi u NATO. Mnogi bi to mogli nazvati superistorijskom prilikom – rekao je Arestovič.
Naveo je još dvije opcije.
– Treća opcija je da nađemo kompromis. Ali mislim da je najvjerovatnija opcija četiri – to je “marš pravde dva” – rekao je on, misleći na pobunu od 24. juna Vagnera plaćenika, koje je predvodio Jevgenij Prigožin.
On je rekao da opcija tri neće uključivati odricanje od ambicije oslobađanja Krima i okupiranih teritorija, već pokušaj da se to učini mirnim sredstvima.
Ukrajinska vlada je dosljedno govorila da njeni ratni ciljevi uključuju oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Krim, koji je anektiran 2014. godine.
Kontroverzni Arestovič
Arestovič, bivši psiholog i bloger, poznata je, ali kontroverzna ličnost u Ukrajini.
U prvim nedjeljama rata, on je izdavao široko gledana ažuriranja o napretku sukoba, u jednom trenutku predviđajući da je mirovni sporazum blizu i da će borbe trajati samo nekoliko nedjelja ili mjeseci.
Arestovič je u januaru podnio ostavku na mjesto savjetnika u predsjedničkoj kancelariji nakon što je rekao da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila rusku raketu koja je uništila stambeni blok u Dnjepru.
Komentari su izazvali reakcije Ukrajinaca koji su ga optužili da širi neprovjerene informacije i podržava ruske propagandne narative.
Ovo nije prvi put da se podjela Njemačke poslije Drugog svjetskog rata koristi kao kontrapunkt argumentu da Ukrajina ne može da se pridruži NATO dok ima aktivan teritorijalni spor sa Rusijom.
Savezna Republika Njemačka je nastala spajanjem američke, britanske i francuske okupacione zone 1949. godine.
Pridružila se NATO 1955. godine, dok je Njemačka Demokratska Republika, osnovana u bivšoj sovjetskoj okupacionoj zoni, ostala pod kontrolom Moskve. Njih dvije su se ponovo ujedinile 1991. godine, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu