U pitanju je devastirana tržnica u tom naselju, koja već godinama zjapi prazna, a koja je prema najavama, koje se u zadnjih nekoliko godina mogu čuti od nadležnih, treba biti mjesto na kojem će poljoprivredni proizvođači moći da prodaju svoje proizvode.
U Lazarevu imamo problem, jer ne možemo na tom prostoru obezbijediti parking prostor, tako da ako nemate mogućnost da imate najmanje 200 parking mjesta, taj prostor je upitan – objasnio je direktor Centra za razvoj i unapređenje sela Draško Ilić.
Kaže da se još rade procjene, te da još nisu u potpunosti odustali od ove lokacije. Dodao je da u slučaju da se situacija ne promijeni, prostor u Lazarevu se može koristiti za druge namjene.
Alternativa
Napomenuo je da je kao alternativa za tržnicu u Lazarevu oformljen i drugi plan.
– U saradnji s gradonačelnikom Igorom Radojičićem dogovorili smo da ćemo postavljati pokretne tržničke objekte po raznim naseljima, od Starčevice, Obilićeva, Lauša, Lazareva i nekih drugih dijelova grada. To su prefabrikovani kontejneri, koji će možda biti adekvatnije rješenje od pravljenja same tržnice, pogotovo ako nemamo dovoljno prostora da obezbijedimo sve ono što je potrebno. Oni bi bili postavljeni na javne površine, na kojima se mogu postaviti tri do četiri takva kontejnera, u kojima bi se moglo prodavati voće i povrće, kao i drugi proizvodi –precizirao je Ilić.
Dodao je da trenutno anketiraju proizvođače da vide koliko su oni zainteresovani za prodaju u takvom prostoru.
Rejonske pijace
Pored tržnice u Lazarevu, već neko vrijeme se priprema sve što je neophodno da se otvore i četiri rejonske pijace u seoskim mjesnim zajednicama. Te aktivnosti su zbog pojave virusa korona, prema Ilićevim riječima, u posljednje vrijeme isto bile u zastoju.
– Trenutno se radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, tačnije na objedinjavanju katastarskih čestica, i taj postupak je još u toku. Dok se to ne završi, ne možemo ići u izradu izvedbenih projekata – rekao je Ilić.
Dodaje da su lokacije izabrane kako bi pokrile različite dijelove Banjaluke.
– Pijaca u Krminama bi opsluživala lijevu obalu Vrbasa, u Stričićima bi bila za plato Manjače i podmanjačke krajeve. U Bronzanom majdanu bi pijacu trebali da koriste svi građani od Saračice do Meline i Kmećana, te Borkovića, Bistirice i Piskavice, a u Potkozarju bi koristili mještani porkozarskih sela, te oni koji žive na prostoru od Verića do Ramića – naveo je on.
Stričići
Kazao je da je trenutno teško prognozirati rokove za realizaciju ovih projekata, ali se nada da će se aktivnosti krajem ove godine pokrenuti u Stričićima.
-U Stričićima će biti najveća pijaca. Mislim da je najpotrebnija zbog najvećeg broja grla koja se na tom prostoru plasiraju i prodaju. Isto tako, na tom prostoru moraju biti i štandovi za voće, povrće i za proizvode s kraćim rokom trajanja – naveo je Ilić.
Objasnio je da će Centar i mjesna zajednica u kojoj se pijaca nalazi rukovoditi tim prostorima. Dodao je da se na svim tim lokacijama moraju obezbjediti isti uslovi, a to je, između ostalog, zagrađeni prostor, kontrolisana kapija, recepcija, stočna vaga, pojila za životinje i vezove, tor i karantin za životinje koje nemaju odgovarajuću dokumnetaciju, te sanitarne čvorove.
Divlja deponija
Nekadašnju tržnicu je negrizao zub vremana i taj prostor je već godinama ograđen žicom, a jedan od razloga je sigurno kako bi se spriječilo okupljanje djece iz obližnjih kuća i zgrada, koja bi ovaj nebezbjedan prostor koristila kao mjesto za igru. Ni okolina ne izgleda bolje.
Fotoreporter Srpskainfo je uz taj objekat zatekao ružan prizor, divlju deponiju koju su na zelenoj površini napravili nemarni građani. Na hrpi su se mogle vidjeti plastične flaše, dijelovi bicikla, ali i kućni otpad. Preko puta divlje deponije je ulazna kapija Osnovne škole “Borisav Stanković”, koju koriste djeca, koja se često igraju na igralištu ove škole.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu