Biznis

RAZVOJ TURIZMA U BIH Prošle godine doprinos BDP-u bio gotovo deset odsto, rast siguran i u 2018.

Ukupan doprinos turizma i putovanja bruto društvenom proizvodu u Bosni i Hercegovini u prošloj godini je bio oko 9,6 odsto, a očekuje se da u ovoj godini on poraste za 5,4 odsto, kao i da za deset godina on iznosi ukupno oko 12,6 odsto BDP-a.

RAZVOJ TURIZMA U BIH Prošle godine doprinos BDP-u bio gotovo deset odsto, rast siguran i u 2018.
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

To su najnovije procjene Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, koji navodi i da bi se do 2028. godine zaradom od međunarodnih posjetilaca i turističkih proizvoda u Bosni i Hercegovini moglo generisati oko 20,3 odsto njenog izvoza.

Ipak, činjenica je da je prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina u oblasti turizma pogoršala svoj rang u 2017. godini za 23 mjesta u odnosu na 2013. godinu, odnosno sa 90. mjesta prešla na 113. mjesto – navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje u nedavno objavljenom Izvještaj o razvoju BiH za 2017.

Stručnjaci ističu i da turizam u BiH zaslužuje posebnu pažnju, jer ostvaruje više od polovine priliva uslužnog sektora, kao i da je za dalji razvoj turizma potrebno povećati njegovu konkurentnost.

Po statističkim pokazateljima, broj posjeta turista, kao i broj noćenja u BiH konstantno raste, a po broju noćenja daleko prednjače strani turisti.

– Turizam u Bosni i Hercegovini pokazuje trend rasta i ima potencijal da uveća svoj razvojni faktor. Ulaganje u turizam podrazumijeva različite forme turizma kao što su kulturni turizam baziran na istoriji, materijalnom nasljeđu, kao što su zanati, i na tradiciji, zatim turizam baziran na gastronomskim proizvodima – navodi se u analizi DEP.

Kako ističu, avanturistički turizam, eko-turizam, interes za folklor, zanate, banjski turizam i mnoge druge kategorije samo su neke od vrsta kulturnog turizma koji se može razviti u BiH.

– Materijalno kulturno nasljeđe može biti dobra početna baza i instrument lokalnog razvoja u BiH, jer nasljeđe nalazimo na svakom koraku, kao i zbog kompatibilnosti sa razvojem kulturnog turizma. Baziranje na malim i srednjim preduzećima koja promovišu materijalno kulturno nasljeđe dozvoljava razvoj na osnovu lokalnih specifičnosti i karakteristika regiona – ističu stručnjaci Direkcije.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu