Davor Glišić, načelnik gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti kaže da oni, putem jednokratnih doznaka, finasiraju i manifestacije te pomažu invalidima i djeci u slučaju iznenadnih potreba.
Na području lokalne zajednice djeluje veliki broj neprofitnih organizacija. Znatan dio odnosi se na oblasti socijalne zaštite, zdravstva, prava manjina, vjerskih sloboda i drugih područja od interesa za lokalnu zajednicu – kaže Glišić.
On napominje da u gradskoj upravi te ustanovama i javnim preduzećima nastoje prvenstveno razumjeti potrebe udruženja, uspostaviti adekvatnu saradnju, izgraditi obostrano povjerenje. Jedan od dobrih primjera je Udruženje roditelja djece sa autizmom „Duga“ osnovano 2016. godine. Od tada su provedene brojne aktivnosti, organizovane radionice za djecu i njihove porodice, obezbijeđeni svakodnevni tretmani logopeda, psihologa i drugih tarapeuta, uspješno primjenjena prava djece na vrtićki smještaj, školovanje i rad, zavisno od njihove sposobnosti.
Saša Kasagić, predsjednik Udruženja „Duga“ kaže da u u njihovim prostorijama svakodnevno rade četiri terapeuta.
– Primarni cilj za nas nisu samo djeca sa smetnjama u razvoju nego njihovi srodnici, cijele porodice. Svako dijete ima minimalno dva tretmana sedmično. Za sve imao važnu podršku lokalne uprave, Centra za socijalni rad, javnih preduzeća i ustanova – naglašava Kasagić. On kaže da su stručni tretmani besplatni a mogu ih koristiti sva djeca sa smetnjama u razvoju.
– Naš primarni cilj je da osnažimo porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju. Zato jednom mjesečno organizujemo radionice za roditelje. U udruženju “Duga” okupljamo 35 porodica a od ukupno 30 djece, polovina je do dvije godine – kaže Kasagić.
U Savezu invalida rada RS, na sjednici održanoj sredinom aprila u Gradiški pohvalili su takođe saradnju sa gradskom upravom. Milka Jović predsjednica republičkog Saveza naglasila je da lokalna uprave ima mnogo razumijevanja za ovu populaciju te finansira njihov rad a problem na koje je ukazala nisu u njihovoj nadležnosti. Invalidi rada su se požalili na nedovoljno definisan zakonski status. Oni insistiraju na kategorizaciji koja je, kazali su, ključni uslov za ostvarivanje mnogih prava. To su, pored ostalog, novčana naknada za tjelesno oštećenje i lična invalidnina.
– Savez invalida rada RS incirao je izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i Zakona o socijalnoj zaštiti koji se odnose na uvođenje stečenog prava invalida rada – rekla je Milka Jović. Invalidi rada su do 2 000. godine, kaže ona, ostvarivali pravo na naknadu po osnovu invalidnine ali je to obustavljeno. Jovo Zeljković, predsjednik Saveza invalida rada Gradiška smatra da Zakonom o PIO treba hitno uvesti mogućnost kategorizacije.
– Nastojimo da se putem izmjena zakonskih odredbi te incijativama adresiranim na najvažnije institucije RS izborimo za svoja prava. Ukazali smo na isti problem i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS zahtevajući izmjenu zakona koji reguliše socijalnu problematiku. Tražimo više razumijevanja prema civilnim invalidima rada – upozorava Zeljković.
Zeljkoviću novi mandat
Jovo Zeljković, dosadašnji predsjednik Saveza invalida rada Gradiška ponovo je izabran na istu dužnost. Zeljkovićev rad ocijenjen je uspješnim i zato je dobio povjerenje članova.
Udruženja
Na evidenciji gradske uprave su brojna udruženja koja dobijaju novac iz budžeta. Među njima su Crveni krst, udruženja penzionera, dobrovoljnih davalaca krvi, paraplegičara, slepih i slabovidih, za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama, Udruženje amputiraca “Udas”, civilnih invalida – žrtava rata, gluvih i nagluvih, penzionera, roditelja sa četvoro i više djece, udruženja Crnogoraca, Ukrajinaca, Poljaka i Roma, roditelja djece sa autizmom “Duga”, samohranih roditelja “Svjetlost” slijepih i slabovidih te Savez invalida rada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu