Slaba potražnja za ovim kadrom prisutna je već duže vrijeme i to uglavnom zbog nepovezanosti tržišta rada s obrazovnim profilima i upisnom politikom koju kreiraju visokoškolske ustanove.
Potvrđuju to i u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, gdje kažu da radnici prirodnih nauka – geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, diplomirani žurnalisti (novinari) najduže čekaju na posao, sa prosječnom dužinom čekanja više od tri godine.
-Diplomirani pedagozi na posao u prosjeku čekaju više od dvije godine – kažu u Zavodu.
Kako su rekli, najbrže do zaposlenja dolaze profesori matematike i fizike, profesor informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, diplomirani inženjeri poljoprivrede te diplomirani inženjeri elektrotehnike.
Ističu da je prosječna dužina čekanja na zaposlenje do godinu dana.
– Bitno je napomenuti da poslodavci iskazuju interes za zapošljavanje diplomiranih ekonomista i diplomiranih pravnika, iako su u najvećem broju prijavljeni na evidenciji nezaposlenih. Ovo opravdava činjenica da gotovo svako preduzeće ima potrebu za zapošljavanjem i ekonomiste i pravnika, ali zbog priliva lica iz obrazovnog sistema pomenutih zanimanja imamo ovakvu sliku – pojasnili su iz Zavoda.
Kako su istakli, prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih lica zavisi prije svega od stepena stručne spreme, zanimanja koje lice ima, dodatnih znanja i sposobnosti koje posjeduje, pokretljivosti van mjesta prebivališta, koliko je aktivno u traženju posla, broja iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i od broja nezaposlenih lica evidentiranih u tom zanimanju.
-Na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske do kraja septembra ove godine prijavljeno je ukupno 60.198 lica, što je za 6.306 ili 9,5 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine kada su bila evidentirana 66.504 nezaposlena lica – zaključili su iz Zavoda.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da ovakva situacija oslikava tržište rada.
-Prvih ima previše, a premalo radnih mjesta u njihovom zanimanju. Drugih premalo, a više radnih mjesta. Prvi treba da se prekvalifikuju, a drugi će biti u poziciji da biraju gdje će i za koliko novca raditi – kazao je Aćić.
O situaciji na tržištu rada računa nije vodila ni Biljana Popović, diplomirani pedagog, koja kaže da je već skoro pet godina kako je diplomirala, a još nije našla posao u struci, prenose Nezavisne.
-Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima – kazala je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu