Bivši američki diplomata hoda sa štapom i govori sporije, ali um mu je oštar kao i uvijek, piše Tajms.
Kisindžer je kao državni sekretar bio omražen zbog uloge u Vijetnamskom ratu, danas njegov nasljednik Entoni Blinken ulaže milijarde u ukrajinski rat. Ferguson ne vidi bitnu razliku između ondašnjeg rata u kom su ginuli mladi Amerikanci i današnjeg rata u kom Amerika šalje oružje da drugi ginu. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 23. maja Kisindžer je poručio da Ukrajina mora Rusiji da da deo teritorije, što je razbjesnilo mnoge. Po njemu, Ukrajina bi trajno trebalo da se podijeli prema stanju od prije 24. februara, kada su dijelovi Donjecka i Luganska bili pod kontrolom proruskih separatista, a Krim je bio dio Rusije, kao što je od 2014.
Kisindžer i Ferguson u velikom intervjuu razgovarali su o sukobima u američkom društvu, propalim mogućnostima američke politike zbog afere “Votergejt” i tipovima velikih vođa. Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Kisindžer kaže da nema sumnje da je Zelenski obavio istorijsku misiju. Zelenski je slučajni predsjednik, dolazi iz zajednice koja nikad nije bila predstavljena na toj poziciji, jer je Jevrej kao i Kisindžer.
– On je postao slučajan predsjednik zbog frustracije unutrašnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da Ukrajinu vrati u potpuno zavisan i podređen položaj. I okupio je svoju zemlju i svjetsku javnost na istorijski način. To je njegovo veliko dostignuće – ističe Kisindžer. Ostaje pitanje može li Zelenski da održi svoje liderstvo sklapanjem mira, posebno mira koji podrazumijeva određenu žrtvu, ističe on, prenosi Blic.
Kisindžer bio je državni sekretat od 1973 do 1977. pa savjetnik za nacionalnu bezbjednost 1969. – 1975. i dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973.
Na pitanje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim se sretao više puta od slučajnog susreta ranih 1990-ih, kada je Putin bio zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga, Kisindžer kaže da je mislio da je on promišljeni analitičar. Putinov je problem, kaže Kisindžer, to što je on šef zemlje u propadanju i sad je izgubio osjećaj za mjeru.
U vrijeme ruske aneksije Krima 2014. Kisindžer se u jednom članku izjasnio protiv ideje o ulasku Ukrajine u NATO, predlažući joj umjesto toga neutralni status poput Finske. Još tada je upozorio da nastavak razgovora o ulasku Ukrajine u NATO riskira izbijanje rata. Sada Finska i Švedska ulaze u NATO. Je li NATO postao prevelik?
– NATO je bio odličan za suočavanje s agresivnom Rusijom kada je bila glavna pretnja svjetskom miru -odgovara Kisindžer. Sad je NATO izrastao u instituciju koja odražava evropsku i američku saradnju na jedinstven način, i važno ga je održavati.
– Ali važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Evropi i Americi. A NATO je institucija čije članice nemaju nužno kompatibilne stavove – upozorava Kisindžer. Članice NATO sad su se okupile oko Ukrajine jer je to podsjećalo na stare prijetnje. Ali pitanje je kako okončati taj rat.
– Na kraju mora da se nađe mjesto za Ukrajinu, i mesto za Rusiju – ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Evropi – ističe ovaj dugovečni diplomata.
Ferguson je podsetio Kisidžera na razgovor koji su vodili krajem 2019. u Pekingu, kad ga je pitao jesmo li već u drugom hladnom ratu, ali s Kinom koja sada igra ulogu Sovjetskog Saveza.
Kisindžer je odgovorio: “Mi smo u podnožju hladnog rata.” Godinu dana kasnije rekao je da smo već u “planinskim prevojima hladnog rata”. Gde smo sada?
Amerika i Kina, “dve zemlje sa sposobnošću da dominiraju svijetom”, suparnici su kojima upravljaju nekompatibilne vlasti, u vreme kad bi zahvaljujući tehnologiji rat mogao da uništi svijet. U tom smislu, Kisindžer odgovara potvrdno na pitanje je li drugi hladni rat potencijalno još opasniji od prvog hladnog rata. Obe velesile sada prvi put imaju uporedive ekonomske resurse, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno s pojavom vještačke inteligencije.
On ne sumnja u to da su Kina i Amerika sada protivnici.
– Ne vjerujem da je svetska dominacija kineski koncept, ali moglo bi da se dogodi da postanu tako moćni. A to nije u našem interesu – upozorava Kisindžer.
– Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam odbrambene ustanove sposobne da se nose s modernim izazovima. U isto vreme, treba vam neka vrsta pozitivnog izraza vašeg društva kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept saradnje s drugim društvom, jer sada ne možete da izradite nikakav koncept njihovog uništenja. Dakle, dijalog je neophodan – poručuje Kisindžer. Ali dijaloga nema, osim razmene optužbi.
Kisindžer kaže da ga zbog toga duboko brine kuda idemo.
– I druge će hteti da iskoriste ovo rivalstvo, a da ne razumeju njegove jedinstvene aspekte – kaže on. Dakle, ulazimo u vrlo teško razdoblje, prognozira 99-godišnji diplomata.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu