Analitičari za Srpskainfo analiziraju kakve bi posljedice trenutna kriza mogla da ostavi i kome je u interesu destabilizovana BiH.
Hrvatski novinar i politički analitičar Pejo Gašparević kaže da je dolazak novog visokog predstavnika u BiH probni balon koji neće izdržati dugoročnu političku krizu, odnosno zatezanje političke situacije u Republici Srpskoj koju kreira predsjednik SNSD Milorad Dodik.
– To je jedna vrsta testa. Dodik vjerovatno želi dobiti informaciju u kojem smjeru može ići u pregovorima s međunarodnom zajednicom i „ojačati“ svoju političku poziciju u tim pregovorima – smatra Gašparević.
Testiranje
Ne treba izgubiti iz vida, dodaje, da novi predstavnik međunarodne zajednice, Kristijan Šmit, dolazi iz njemačkog političkog miljea, sa pozadinskom podrškom SAD.
– Još je enigma u kojoj mjeri i na koji način će se postavljati Rusija i Kina, i kako će se on odnositi prema tim velikim zemljama. Čini mi se da je čitav politički spektar, koji se sad stvara u BiH povodom Šmitovog preuzimanja funkcije visokog predstavnika, dio šire međunarodne slike u kojoj svako svakoga proučava i na neki način testira – kazao je Gašparević.
BiH je, smatra, odmah po završetku rata postala crna rupa i ona konstantno vegetira kao crna rupa na jugoistoku Evrope. Zbog čega je to tako i ko koči napredak BiH?
– Svako u svojim razmjerama. Međunarodna zajednica to čini jer joj je potreban angažman na Balkanu gdje je relativan mir i sa Balkana mogu nadzirati šire geopolitičke prostore. Da međunarodnoj zajednici to ne treba ne bi ponovo imenovala visokog predstavnika, nego bi se povukla. Potrebno je to i susjednim zemljama, prije svega Srbiji, zbog toga što je ona još geopolitički neopredijeljena: s jedne strane želi da se okrene Rusiji, a s druge strane, pogotovo nakon povratka Bajdena na čelo SAD, jačaju prozapadne inicijative na Balkanu – obrazložio je Gašparević.
Put bez povratka
Dodaje da ovakva situacija na neki način odgovara i hrvatskom nacionalnom biću, zbog toga što su Hrvati u BiH neravnopravni.
– Bošnjaci Hrvatima tri puta nameću Željka Komšića bošnjačkim većinskim glasovima, a to itekako žulja Hrvate, jer sigurno da i oni u toj priči imaju svoju taktiku. Rekao bih da je BiH konglomerat međusobnih driblinga političkih elita, ali ne samo domaćih nego i susjednih zemalja i međunarodne zajednice – zaključuje Gašparević.
Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda, smatra da je politika, koju posljednjih nekoliko godina vodi Milorad Dodik, a u kojoj se prijetnja otcjepljenjem koristi kao navodni mehanizam odbrane Republike Srpske, došla do tačke gdje više nema povratka. Dodaje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije adekvatno reagovao na Dodikove poteze.
– Vučić je dao previše prostora Dodiku, previše mu je omogućio. Biti s Dodikom, to ne donosi glasove u Srbiji, ali predstaviti se kao vođa Srba u regionu donosi glasove – navodi Janjić.
Ruski manevri
On za Srpskainfo kaže da je glavni Dodikov zadatak destabilizacija BiH, a da je taj zadatak dobijen iz Moskve.
– Dodik je upao u zamku ruskog manevrisanja po Balkanu. To je tačka s koje se može manevrisati, kupovati vrijeme, što čini i Vučić. On sada procjenjuje kako da odreaguje na to, jer je doba Milorada Dodika odavno prošlo – ocjenjuje Janjić.
Smatra da je Dodik sebe gurnuo u poziciju da će ne samo bonska ovlašćenja i argumentacija narušavanja Dejtona biti okrenuta protiv njega, nego i očigledno ugrožavanje regionalnog mira i bezbjednosti.
– U to će ući Vučić, to je nešto što SAD koriste, a Moskva očekuje dramatizaciju regionalne bezbjednosti ne bi li se onda pojavila kao neko ko kontroliše na Balkanu, smiruje Dodika i Vučića, trguje, kao što je trgovala na Kosovu i s Miloševićem – kazao je Janjić.
Ističe da su sve odluke, koje se nameću po Aneksu 10, važeće, jer to je dio Dejtona.
Ukratko, navodi da ne vrijedi da se upetljavamo i slušamo ko je bio veći Srbin kada i kako.
Bonska ovlaštenja
A kad smo kod odluka koje se nameću, profesor Univerziteta i politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz kaže da je OHR neophodan za održavanje mira u BiH.
– Međutim, da li je potrebno predefinisati ulogu OHR ostaje otvoreno i najteže pitanje u ovom trentku koje se postavlja i pred međunarodnu zajednicu i pred domaće političke strukture – kaže Kazaz za Srpskainfo.
Obašnjava da, ako novi visoki predstavnik bude insistirao na politici kompromisa, onda će to biti uspješno, ako pak bude koristio bonska ovlaštenja to bi moglo izazvati još žešće blokade državnih i entitetskih institucija u BiH.
– Odgovornost za političku krizu u BiH snose svi: i međunarodna zajednica i domaći politički akteri. Niti je birokratija međunarodne zajednice, koja BiH tretira kao prostor sukoba svojih interesa, odigrala pozitivnu ulogu u ovoj zemlji, niti su domaći politički akteri svjesni odgovornosti za sudbinu svoje zemlje – tvrdi Kazaz.
Mišljenja je da se BiH nalazi u ravnoteži nemoći na međunarodnom planu između SAD i EU s jedne, i Rusije s druge strane, ali i u makazama ravnoteže nemoći secesionističkih politika u BiH s jedne strane i onih koje bi centralizovale ili unitarizovale zemlju.
– Ova ravnoteža nemoći može biti dugotrajno stanje zemlje, ali teško je predvidjeti šta će se događati u skorijoj, a kamoli u daljoj budućnosti. Ako se nastave ovi trendovi, onda nam se crno piše; nećemo biti samo crna rupa, nego taoci vlastitih političkih elita i međunarodne birokratije – zaključio je Kazaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu