Kako se na osnovu euribora obračunavaju kamatne stope za kredite u evrima, onima koji imaju te kredite sljedeća mjesečna rata će biti osjetno viša, piše Blic.
Tako na primjer, ako uzmemo da je neko podigao kredit početkom godine, kada je euribor iznosio oko -0,55 odsto) u vrijednosti od 100.000 evra, sa rokom otplate od 360 mjeseci, sa dogovorenom promjenljivom kamatom od 3,5 odsto u trenutku, mjesečna rata iznosila je 449 evra.
S obzirom da je euribor sada skoro 1,75 odsto, promenljiva kamatna stopa se povećala na 5,8 odsto, što znači da je njihova mjesečna rata sada 586,75 evra tj. veća je za 137 evra.
Samo od početka septembra do sada, rata na takav kredit je povećana za 50 evra.
Koliko će kamate rasti?
Iako euribor kontinuirano raste posljednjih 3 mjeseca, svaka banka za sebe odlučuje da li će na tri ili šest mjeseci raditi rekalkulaciju ili nivelaciju. A to znači da prema vrijednosti euribora na taj datum usklađuje ratu.
Iako su predviđanja da će se trend rasta euribora nastaviti u sljedećem periodu, prema riječima stručnjaka, za sada je nemoguće reći koliki će rast biti do kraja godine, a samim tim i koliko će biti povećanje kamate na stambene kredite.
– Ne možemo reći koliko će povećanje euribora biti do kraja godine zato što je to berzanska stvar – kao što ne možemo da predvidimo ni cenu nafta, jer na nju utiču globalne relacije – kaže Uzelac i navodi primjer.
Doba skupih kredita
– Rast kamata kredita staće kad se smiri inflacija, odnosno kada prestanu nemiri između Rusije i Ukrajine. To će biti početak zaustavljanja inflacije. Dok god raste inflacija, rašće i krediti jer će rasti referentna kamatna stopa kao jedna od mera za obuzdavanje inflacije – kaže za Blic Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije.
Profesor Musabegović ističe da uprkos sasvim očekivanom povećanju, sve zavisi od politike centralnih banaka, ali ne vjeruje da će se ono kretati ubrzano već postepeno.
– Kada je u pitanju tempo rasta tu je vrlo bitna politika centralnih banaka, uključujući i našu. Ako mnogo raste kamata to će otežati privredna kretanja i otežaće rad privrede, što nije cilj. Tako da ne vjerujem da će to biti neki veliki skokovi, već da će to povećanje biti umereno i postepeno, “u ratama” i da će svaka centralna banka to najavljivati kako bi se ljudi na vrijeme pripremili za to, kaže profesor.
Imajući u vidu da neobuzdana inflacija kontroliše i rast kamatne stope, njeno zaustavljanje, smatra naš sagovornik ne možemo očekivati uskoro.
– Ne vjerujem da će se inflacija staviti pod kontrolu prije godinu ili dvije – zaključuje profesor.
Fiksiranje kamate
S'obizrom da će kamate rasti bar dvije godine, i postoji vjerovatnoća da će varijabilna kamtna stopa, koja je do prije par meseci bila isplativija opcija zbog negativne referentne kamate, prestići fiksnu koja se trenutno kreće oko 5,5 odsto i više. Ako pogledamo ponude u bankama, trenutno se varijabilna kamata sa šestomjesečnim euriborom kreće oko 4,5.
Stoga postoji mogućnost u bankama da se varijabilna kamata fiksira, tj. da se ona zamijeni sa fiksnom kamatnom stopom. Na taj način bi rata za kredit poskupela momentalno, za tih 1 odsto u razlici između dve stope, što bi u pojedinim slučajevima bilo oko 50 evra na ratu za stambeni kredit, ali na ovaj način je rata zaštićena od daljih skokova.
Euribor u plusu poslije 7 godina
Poslije skoro sedam godina šestomjesečni euribor je u junu iz negativnih vrednosti prešao u plus i trenutno iznosi 1,74 odsto.
Prema posljednjem izvještaju Narodne banke Srbije za jun ove godine, udio dinarskih u ukupnim kreditima stanovništva iznosio je 54,4 odsto, dok su zajmovi vezani za evro iznosili 45,5 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu