Ali ostaje pitanje da li postepena eskalacija u isporuci oružja može da izbjegne moguću rusku odmazdu i da preokrene tok na bojnom polju, gdje Moskva nastoji da vodi konvencionalniji rat u istočnom Donbasu.
– Pitanje će biti koliko će se Zapad prebaciti na ofanzivno naoružanje – rekao je Fil Ozborn, bivši šef obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva.
Ukrajinska vojska je provela prvih šest nedjelja rata pokušavajući da se sa lakom pješadijom odbrani od ruske oklopne kolone u invaziji koristeći protivtenkovske bazuke. Loša ruska taktika i ukrajinska odlučnost uspješno su primorali preopterećene napadače da obustave svoje napade na Kijev, Černigov i Sumi na sjeveroistoku.
Ali Ukrajina sada mora da se nosi sa ruskim snagama na istoku i jugu koje su ostvarile dobitke tamo i koje su bolje utvrđene, piše Gardijan.
Koje oružje stiže Ukrajini?
U proteklih nekoliko dana objavljeno je da je Češka poslala desetak sovjetskih tenkova T-72, plus haubice i oklopna vozila BMP-1, što je značajan pomak u pravcu snabdjevanja “ofanzivnim oružjem”.
Prethodno su zapadni političari insistirali na tome da nisu spremni to da urade.
To samo po sebi nije dovoljno da nadomjesti 94 tenka za koje istraživači procjenjuju da ih je Ukrajina izgubila u dosadašnjim borbama – ali se pominje mogućnost i da Poljska isporuči Ukrajini možda i 100 tenkova, sada kad je postigla dogovor o kupovini 250 američkih tenkova tipa “ejbrams”.
Velika Britanija razmatra slanje nesmrtonosnih oklopnih vozila u Ukrajinu radi patroliranja i izviđanja, navodi se u izvještaju Tajmsa.
Bitka za Donbas u aprilu
Očekuje se da će se sljedeća faza rata – koja bi tek mogla biti odlučujuća – odigrati u Donbasu u narednih mjesec dana, pošto ruske snage nastoje da zauzmu Marijupolj, stvore kopneni most prema Krimu, prošire oblast okupacije u samoproglašenim republikama u Donjecku i Lugansku – i možda opkole glavne borbene snage Ukrajine koje su se kretale protiv nje.
To je borba koja će se odvijati tokom aprila. Zapadni obavještajni zvaničnici vjeruju da će ruski predsjednik Vladimir Putin željeti “najavljivan uspjeh” za tradicionalnu paradu pobjede u zemlji 9. maja.
Nekoliko čeških tenkova, ili četiri oklopna vozila “bušmaster” koje je poslala Australija, neće napraviti veliku razliku.
– Da smo već dobili ono što nam je potrebno – sve ove avione, tenkove, artiljeriju, protivraketno i protivbrodsko oružje – mogli smo da spasimo hiljade ljudi – rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ranije ove nedjelje.
SAD su najavile da će poslati dodatnih 100 miliona dolara protivtenkovskih projektila “džavelin”, pored opreme od 300 miliona dolara u petak, koja uključuje dva nova seta oružja, dizajnirana da pomognu ukrajinskim snagama da bolje napadnu Ruse.
Pošiljka iz SAD koja se očekuje u petak uključuje raketne sisteme na lasersko navođenje. One se tipično postavljaju u avione ili dronove, ali mogu i da se koriste na zemlji i mogu da pomognu u suočavanju sa ruskom teškom artiljerijom, koja je dovela do velikog broja ukrajinskih žrtava.
I dronovi u pošiljci
U pošiljci bi trebalo da se nađu i “svičblejd” dronovi koji mogu da lete 40 minuta i nose i protivtenkovske bojne glave, poput “džavelina”, čime bi bili zamjena za izgubljene turske dronove “bajraktar TB2”.
Nik Rejnolds, stručnjak za kopneno ratovanje u institutu RUSI, rekao je da vjeruje da su dronovi “svičblejd” od ekstremne važnosti jer bi mogli da pomognu da se „dubinski udari na ruske komandne čvorove, vozila za elektronsko ratovanje, logistička čvorišta, artiljeriju i sisteme protivvazdušne odbrane“ – do duboko iza linije fronta u Donbasu.
Sve veće snabdijevanje će svakako pomoći Ukrajini u borbi u drugoj fazi ruskog napada, ali će se vjerovatno tek krajem aprila pojaviti jasnija slika revidirane vojne ravnoteže.
Veliko je pitanje da li Ukrajina može da oslobodi opkoljeni Marijupolj bez dodatnih tenkova.
U međuvremenu, ciljevi zapada postaju sve manje jasni. Da li je cilj dozvoliti Ukrajini da natjera Kremlj na mirovne pregovore – ili pokušaj da se nanese teži poraz koji bi rizikovao da izazove nepredvidivog ruskog predsjednika?
Jedan zapadni zvaničnik je u srijedu upozorio da bi bio “suštinski drugačiji” pokušaj da se istjeraju ruske snage iz separatističkih republika Donjecka i Luganska i Krima zbog načina na koji bi Rusija branila te interese, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu