Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić za Srpskainfo kaže da je pri kraju izrada novog zakona o državnim služenicima u saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice, SIGMA.
Već se nekih šest mjeseci radi na tome i Sindikat uprave je aktivno uključen u taj proces. Programom rada Vlade i Narodne skupštine RS predviđeno je da se u posljednjem kvartalu ove godine u skupštinsku proceduru uputi nacrt zakona. Mi zaista podržavamo ono što predstavnici SIGMA traže, a to je da se definišu devet kategorija državnih službenika i da se nakon toga izradi novi zakon o platama koje bi, između ostalog, zavisile i od učinka službenika – objašnjava Marić.
Navodi da je u Republici Srpskoj uveden sistem uravnilovke, odnosno da se plata svakog državnog službenika određuje po osnovu stručne spreme i koeficijenta.
– Tako službenik koji uradi dnevno 20 predmeta i onaj koji uradi jedan ili nijedan u toku dana imaju baš iste plate. To nije fer i pošteno. Rad od nerada moramo razdvojiti. U ovakvom sistemu je nemoguće nagraditi onog ko radi, niti kazniti onog koji zabušava – ocjenjuje Marić.
Ističe da je Sindikat uprave Republike Srpske svjestan da je nemoguće obezbijediti veći iznos za plate u javnoj upravi, izuzev da se smanji broj radnika.
– Nije ni to pravo rješenje. Zato bi bilo dobro da se prihvate zahtjevi predstavnika SIGMA zbog više razloga – navodi Marić.
Istovremeno sa ovom reformom, kako ističe Marić, neophodno je napraviti registar zaposlenih u javnom sektoru da se zaista vidi koliko ljudi prima plate iz budžeta, odnosno koliko je gdje ljudi zaposleno.
S druge strane, privatni sektor uglavnom nema ovakve probleme i plate kod ovih poslodavaca su definisane iz dva dijela – fiksno i varijabilno.
– U mojoj firmi postoji propisana norma. Ako se pređe preko, slijedi novčana nagrada, odnosno veća plata – objašnjava Saša Trivić, poslodavac iz Banjaluke.
Kaže da su u Uniji udruženja poslodavaca RS upoznati sa izradom novog zakona o državnim službenicima kojima bi se plata definisala po učinku. Međutim, poslodavci su skeptični da će takav zakon zaista biti primjenjen u Republici Srpskoj.
– Za tako nešto mora postojati politička odluka, a mi je ne vidimo. Istovremeno, znamo da se u javnu upravu stalno zapošljavaju novi ljudi. Ipak, nadu u promjene nam daje reorganizacija u „Elektroprivredi RS“ gdje su predviđeni programi za višak radnika. Vidjećemo da li će se takvi trendovi prebaciti i na javnu upravu – ističe Trivić.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković u svom ekspozeu je najavio smanjenje ukupne potrošnje na plate.
– U saradnji sa poslovnom zajednicom definisaćemo program prelaska radnika iz javnog u privatni sektor u cilju smanjenja broja radnika na način da ćemo sufinansirati njihove plate u određenom periodu – rekao je Višković.
Izmjenom organizacije javne uprave i povećanjem efikasnosti njenog rada, kako je rekao, cilj je da se unaprijedi postojeća organizacija i sistem djelovanja uprave koja je sposobna da pruži usluge građanima i poslovnoj zajednici, sa kvalitetom koji očekuju.
Do tada, državni službenici u Republici Srpskoj od naredne godine će imati platu veću za 100 KM.
Tri službenika na 1.000 stanovnika
U 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj, po podacima Sindikata uprave RS, ima oko 6.000 zaposlenih državnih službenika. Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi RS definisano je da na 1.000 stanovnika u lokalnoj zajednici budu zaposlena tri službenika.
Primjena ovog standarda planirana je od 1. jula 2021. godine.
– Uvidjeli smo da su gotovo svi aktivno radili na smanjenju broja radnika, u skladu sa zakonom. Ovim tempom, do isteka roka u RS može ostati maksimalno 500 radnika koji bi mogli da budu tehnološki višak. To je vrlo jasan signal da se ljudi trude – ocjenila je u avgustu ministarka uprave i lokalne samouprave RS Lejla Rešić.
Primjena ovog standarda je bila predviđena od polovine ove godine, ali je prolongirana još dvije godine.
– Savez opština i gradova je kao razlog za produženje roka naveo da jedinice lokalne samouprave koje imaju obavezu usklađivanja broja zaposlenih nisu u mogućnosti ovu obavezu da izvrše u zakonom propisanom roku, te da bi im za izvršenje obaveze optimalan rok bio dvije godine – objasnila je Rešićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu