Trgovina, gastronomija, pa čak i građevina takođe su se ubrzo našle na udaru, a sve to je veliki znak uzbune za građane Srbije koji žive i rade u dijaspori, jer su upravo najčešće zaposleni baš u tim sektorima, piše Blic.
Prema posljednjim podacima, oko dva miliona Srba živi u dijaspori. Čak 650.000 njih živi u Sjedinjenim Američkim Državama, dok ih je u Njemačkoj i Austriji više od 500.000. A prethodnih nedjelja baš iz ovih zemalja stiže najviše vijesti o teškoj situaciji na tržištu rada.
Tako se navodi da je krajem januara broj nezaposlenih u Austriji dostigao 535.470, što je najviše još od Drugog svjetskog rata, da se u Njemačkoj tokom korona-krize okončao rast zaposlenosti koji je trajao 14 godina, a u Americi je gotovo dvostruko više nezaposlenih nego prije krize.
Kako su prije krize zaposlenje van Srbije građani najprije nalazili u ugostiteljstvu, turizmu, gastronomiji, te su često radili kao konobari, prodavači, ili recimo u proizvodnim firmama jasno je da su mnogi već na početku uticaja korone na privredu ostali bez posla. I oni koji su zadržali radno mjesto, sada strepe, naravno, osim zaposlenih u zdravstvu, gdje su svakako i dalje, po prirodi stvari, veoma traženi.
Još na početku pandemije analitičari su isticali da bez posla najprije ostaju zaposleni po ugovorima o djelu, honorarno, mahom labavijim ugovorima, što i jeste najčešći slučaj sa vidom zaposlenja naših građana u drugim državama.
Mnogi su se već tada vratili u Srbiju, očekujući bolje dane. Međutim, i oni koji su uspijevali da sačuvaju radna mjesta, sada ostaju bez istih jer se privrede i dalje ne oporavljaju, a dodatne mjere zaključavanja samo su otežale situaciju.
Sada su, prema riječima ekonomista, i poslodavci shvatili da im se više isplati da plaćaju naknade za nezaposlene dok čekaju da se pandemija završi.
Zaključavanje posebno uticalo na tržište rada
U Njemačkoj je recimo, tokom 2020. godišnji prosjek broja zaposlenih iznosio 44,8 miliona, što znači da je bilo 477.000 manje zaposlenih nego 2019. godine.
– Time se tokom korona-krize okončao rast zaposlenosti koji je trajao 14 godina, čak i tokom globalne ekonomske i finansijske krize 2008. i 2009. godine – saopštili su iz tamošnjeg Zavoda za statistiku.
Najveći pad broja zaposlenih je očekivano u sektoru usluga (281.000) u koji se broje trgovina, prevoz i ugostiteljstvo. Tokom prošle godine su mahom nestajala radna mjesta bez stalnih ugovora, dok je kako navode, skoro dva miliona ljudi na takozvanom skraćenom radu.
I austrijski ministar rada nedavno je ukazao da se posebno mjera zaključavanja negativno odražava na tržište rada.
– Bilans u januaru pokazuje da smo i dalje, zbog pandemije, u veoma teškoj situaciji na tržištu rada – kazao je ministar rada Martin Koher.
Direktor Servisa za zapošljavanje (AMS) Johanes Kopf naveo je da je posebno negativna situacija u turizmu, i da je u toj privrednoj grani nezaposlenost, u poređenju sa januarom prošle godine, udvostručena.
U Americi je zvanično stopa nezaposlenosti 6,3 odsto, ali kako navode analitičari, veliki broj ljudi je u aprilu otišao s tržišta rada i od juna se praktično niko nije vratio.
– Stopa nezaposlenosti je ustvari gotovo 8,3 odsto – istakao je Džejson Furman, ekonomista u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE) u objavi na Tviteru.
Više od trećine nezaposlenih je bez posla duže od šest mjeseci, a šest miliona ljudi radi skraćeno radno vrijeme.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu