Problem nastaje kada „o-ruk“ pristup postane učestao pa ono što se dešavalo jedanput mjesečno, postane nedjeljna praksa pa polako preraste i u dnevnu rutinu kojom se od zaposlenih očekuje da rade i proizvode više nego što je prirodno i normalno, piše Bizlife.
Ovo za posljedicu ima nezadovoljstvo radnika usljed premora pa čak i napuštanje kompanije u kojoj su radili.
Lean filozofija je ovo davno prepoznala kroz svoju podjelu gubitaka pozatiju kao 3MU (MUDA – Rasipanja, MURI – Preopterećenje, MURA – Dizbalans) – poručuje Nikola Marjanović iz domaće kompanije Tecor Consulting.
Pravljenjem analogije preopterećenog radnika sa na primjer preopterećenim automobilom (formulom 1) shvatamo da samo u kratkom vremenskom intervalu na ovaj način možemo imati naizgled dobre rezultate. Formula 1 je super brza ali nakon trke se na njoj mijenjaju svi vitalni dijelovi, nerijetko i sam motor. Ovaj luksuz nemamo kada su u pitanju ljudi.
Zato njihovo opterećenje mora biti izbalansirano tačno toliko da firmi mogu da donose vrijednost u dužem vremenskom intervalu a da se sa druge strane oni osjećaju dobro radeći svoj posao.
Raditi pametnije a ne više
Lean filozofija kao moderan sitem organizovanja preduzeća nas uči kako da radimo pametnije, uči nas da „ne kopamo“ po kištri sa alatom da bi uzeli ključ broj 13 i na to potrošimo cijeli minut vać kako da do željenog ključa dođemo za 5 sekundi jer se uvijek nalazi na istom pravom mjestu, nadohvat ruke.
Naravno ovo realan ali banalan primjer, svako će naći svoj primjer u proizvodnji ili kancelariji bilo da traži materijal, radni nalog, potrebu informaciju, e-mail od prije mjesec dana, bilo da se rasipanja dešavaju zbog prevelikog kretanja ili nepotrebnog inventara, ili mu zamjena alata traje satima umjesto minutima…
Imajući ovo u vidu razvijeno je dosta Lean alata koji nam u ovom balansiranju pomažu.
Počevši od Takt time / Cycle time analize koja nam ukazuje na balans potrebnog i mogućeg preko alata poput 5S-a koji treba da nam omogući da zaposleni rade produktivnije i da ne gube vrijeme na nepotrebne stvari do naprednijih alata poput Structure Problem Solvinga koji nas svojom metodologijom vode da učimo i pravimo sistem takav da istu grešku nikada ne ponovimo.
Ako želimo da trčimo na duge staze ne možemo da trčimo brzo
Dobra organizacija ne nastaje, ona se gradi kroz duži vremenski period. Dobra organizacija znači da dobro raspolažemo svojim resursima, materijalima, ljudima, mašinama.
Stoga je neophodno krenuti putem Lean-a što prije i nakon nekoliko mjeseci osjetiti prve benefite, a nakon nekoliko godina biti siguran u svoje stabilno poslovanje koje neće dozvoliti da „o-ruk“ postane praksa jer će se svi poslovi raditi i završavati bez stresa i sa minimalno nepredviđenih činilaca, završavaće se po planu gdje će svako biti odgovoran za svoj dio posla i gdje će plan rada biti način kako se funkcioniše.
Ponekad gore napisano djeluje teško ostvarivo, međutim u tome nas demantuju mnoge uspješne kompanije, u tome nas demantuju i male firme koje sa relativno malo angažovanih resursa proizvode mnogo više po povoljnijoj cijeni od svojih konkurenata. A razlika je samo u tome koliko pametno korisimo ono čime raspolažemo.
Svi koji žele da uspješno posluju duži niz godina, i da njihov posao raste i razvija se prije ili kasnije će morati da razmišljaju o svojim troškovima, bolje reći o gubicima u svome poslovanju koji nastaju usljed neefikasnosti u procesu rada.
O tome kako da prepoznamo, izolujemo i eliminišemo ova rasipanja najbolje i najefikasnije nas uči Lean pristup poslovanju, piše Bizlife.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu