Iako je entitet unutar BiH, Republika Srpska gradi svoju spoljnu politiku, stvarajući prijateljstva sa mnogim državama i gradovima, posebno Srbijom, što joj se često od strane pojedinaca i zamjera.
Predstavnici Srpske dobre odnose imaju i sa Rusijom i Kinom, a predsednica RS Željka Cvijanović nedavno je boravila i u Americi, gdje je dogovarala nove saradnje.
Dok Srpka sklapa prijateljstva, iz drugog entiteta joj se to često zamjeri, pa se postavlja pitanje Ima li Republika Srpska, kao entitet unutar BiH, pouzdane oslonce u svijetu i ima li koristi od takvog prijateljstva?!
Nema prijateljstva
– U savremenom svijetu naivno je vjerovati da bilo ko ima prijatelja. Uslovno prijateljstvo danas se osjeća samo ukoliko se poklope raznoliki interesi dvije strane. Postoji ono što se zove tradicionalno, ali ni to nije dovoljno da se bezuslovno računa na podršku Srpskoj – smatra istoričar, diplomata i bivši ambasador Slobodan Šoja.
Dodaje da u tom smislu RS može računati samo na Srbiju, jer će Srbija geopolitički i sudbinski uvijek biti povezana istim interesima kao Srpska.
– Rusija je bez sumnje važna za RS, jer postoji prirodna osnova za dobru saradnju, ali između te dvije zemlje postoji ogromna disproporcija moći i uticaja koja RS stavlja u potpuno podređen položaj u kojem skoro nema nikakvog manevarskog prostora. Bez obzira na to, treba na svaki način održavati bliske odnose s Rusijom, naročito na kulturnom i ekonomskom planu – objasnio je Šoja, dodajući da je, što se tiče svih ostalih država svijeta, slika RS izuzetno negativna.
Šolaja: Imamo pravo na spoljnu politiku
Koliko RS može da uradi na polju spoljne politike objasnio je profesor međunaronih odnosa na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, Miloš Šolaja.
– RS ima pravo na spoljnu politiku, ali ne može da ima diplomatiju. Ona po člani tri Ustava ima mogućnost da uspostavlja međunarodne odnose i da u tom smislu vodi odgovarajuće spoljne politike – objasnio je Šolaja.
Dodaje da svaki malo veći grad u svijetu ima takve mogućnosti, pa zašto Republika Srpska ne bi imala. Profesor Šolaja smatra da RS ima dobro odnose i s Rusijom i s Kinom i sa čitavim nisom država, te da je najvažnija činjenica da je RS međunarodni priznata, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, kao dio BiH.
– Drugo je pitanje kvalitet tih odnosa. Kako ih gradi, kako stupa s njima, koji su razlozi… To se definiše u skladu sa određenim političkim interesima i mogućnostima koje ima u datom trenutku – rekao je Šolaja.
Šta RS može sama pitali smo i ministra inostranih poslova BiH, Igora Crnatka. On smatra da se ne treba oslanjati na prijateljstva, već treba da oni, koji se bave tim poslom, razumiju da u međunarodnoj politici nema prijateljstva, već samo interesi.
– Vrlo je važno da čuvamo ono što je nama najvrjednije, a to je naša snažna pozicija u okviru Dejtonskog sporazuma. Ne smijemo ugrožavati to što je pozicija Republike Srpske u svim svojim nadležnostima i institucionalnim kapacitetima potpuno priznata od svih faktora svjetske politike – objasnio je ministar Crnadak.
Dodaje da Republika Srpska može da sačuva svoj snažan položaj unutar BiH, te da spoljna politika RS nije pitanje izbora, jer je Ustavom jasno definisana.
– Ključe institucije za spoljnu politiku su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo inostranih poslova, ali RS i tu ima dovoljno kapaciteta da zaštiti svoje interse – zaključio je Crnadak.
Srpska nije Kosovo
S obzirom na to da se spoljna politika Srpske često poredi sa onom koju vodi Kosovo, predsjedavajući Predsedništva BiH, Milorad Dodik, nedavno je upitao zašto nepriznato Kosovo može da gradi saradnju s Albanijom.
– Dođete u poziciju da stranci kažu ”može Kosovo, ali vi ne možete ništa”. Kako je moguće da Kosovo, takvo kakvo je, nepriznato od Srbije, nepriznato od BiH i još mnogih zemalja, kreira svoju zajedničku spoljnu politiku s Albanijom – zapitao se Dodik.
Da li je realno porediti RS i Kosovo pitali smo i Slobodana Šoju.
– Ne vidim nikad nikakvu prepreku saradnji bilo koga s bilo kim, naročito ako je ona zasnovana na prirodnim osnovama. Ne treba se osvrtati mnogo na poređenja, pogotovo što u ovom trenutku svjetska geopolitika svjesno ne želi dovoditi ova dva slučaja u istu ravan, jer su sami primjenili i primjenjivaće različite aršine. Saradnja Srbije i RS im najprirodniju osnovu, a ujedno i zakonsku, jer je ona definisana Dejtonskim sporazumom – objasnio je on.
Rodbinske veze neprijatelj opštim interesima
Stručnjaci smatraju da mi često zaboravljamo jedan važan faktor, a to je kvalitet diplomata koji se šalju u ime RS.
– Znam nekoliko slučajeva gdje se srpski diplomati iz BiH nisu držali tog okvira pa su bili ignorisani u zemljama u kojima su djelovali, jer ozbiljna svjetska ministarstva spoljnih poslova smatraju nepristojnim djelovanje protiv zemlje koja vas šalje – objasnio je Šoja.
Dodaje da su se vrlo često slale osobe koje su svojim neznanjem i nesnalaženjem nanijele štetu prije svega Srpskoj i Srbima.
– U delikatnoj političkoj situaciji koju preživljava BiH i u mučnim odnosima između dva entiteta, treba pažljivo i mudro razmišljati o osobama kojima se povjerava diplomatska misija. Rodbinske i privatne veze uvijek su bile i biće neprijatelji opštim interesima – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu