Kabo Verde odnosno Zelenortska Republika mala je egzotična ostrvska država u sjevernom dijelu Atlantskog okeana, oko 600 kilometara od najzapadnijeg dijela afričke obale. Broji oko 400.000 stanovnika, uglavnom rimokatoličke vjere, naseljenih na 18 ostrva. Ovdašnja javnost je pamti po tome što nije priznala nezavisnost Kosova.
Prema posljednjoj Informaciji o stanju migracija u BiH, koju je za Savjet ministara sačinilo Ministarstvo bezbjednosti, do kraja oktobra Službi za poslove sa strancima prijavljena su 20.782 nezakonita migranta na teritoriji BiH. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazalo je 19.625 osoba, dok je samo 1.310 osoba podnijelo zahtjev za azil. Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (6.910), Irana (3.373), Sirije (2.529), Avganistana (2.431), Iraka (1.874) i Libije (760).
Istovremeno, nezakonito je u BiH ušlo 12 državljana Zapadne Sahare, po pet iz Konga i Libana, po četiri iz Filipina i Gane, Vijetnama, dva iz Komorskih ostrva, Ekvadora, Kirgistana, po jedan iz Burme, Centralnoafričke Republike, Etiopije, pomenute Kabo Verde, Obale Slonovače.
Naravno, njihov broj je na nivou statističke greške u odnosu na ukupan broj migranata, ali pažnju privlače zbog destinacija iz kojih navodno dolaze.
Moguće je da su baš iz tih država. Oni tvrde da jesu. Međutim, većina ih kod sebe nema nikakvu dokumetaciju i mi samo upisujemo ono što nam kažu, dok ne provjerimo date informacije – objašnjava za Srpskainfo ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.
Niša manje nije zanimljiv ni podatak da su kao migranti u BiH stigli pojedinci iz bogatih zapadnih zemalja, poput Njemačke, SAD, Španije, Kanade, Holandije, Austrije, Australije…
– Radi se o dvije vrste ljudi. Ili su vraćeni u BiH po osnovu sporazuma o readmisiji osoba ili su pojedinci koji su u tim zemljama počinili neko krivično djelo, pa pokušavaju da pobjegnu. Oni koji izraze zahtjev za azil u BiH na taj način pokušavaju da izbjegnu zatvorske ili neke druge sankcije. Međutim, azil im može biti odobren samo ako im u državama odakle dolaze prijeti smrtna kazna, odnosno neka vrsta torture. Od toga nema ništa, ali se procedura u BiH ipak mora provesti po zakonu – kaže Mektić.
Prema pomenutoj informaciji, Graničnoj policiji BiH u borbi protiv nezakonitih migranata i dalje pomažu pripadnici SIPA, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP Srpske. Najkritičnija je situacija na sjevernoj granici s Hrvatskom, u Unsko-sanskom kantonu, gdje je najviše migranata. Prihvatni centar u tom kraju formiran je u halama nekadašnjeg preduzeća „Bira“ i u hotelu Sedra, gdje borave majke s djecom.
Posljednji incident desio se krajem oktobra kada je grupa migranata nasilno pokušala da se probije preko granice u Hrvatsku, kako bi nastavili put ka bogatijim državama EU.
Ujić: Ne trebaju nam novi centri
Prije samo tri mjeseca stanje sa migrantima u BiH nazivano je „migrantskom krizom“, pozivalo se na slanje vojske na granicu, a prilikom zaustavljanja konvoja migranata na Ivan Sedlu prijetio je sukob hrvatske i bošnjačke policije u FBiH. Međutim, kada su prošli izbori u BiH migranti se pominju tek sporadično.
– Očigledno je pred izbore svaka tema bila zanimljiva. Sada i političari pričaju o realnim ciframa, dok su prije izbora govorili o čak 300.000 migranata u BiH. Najvažnije je da su svi smješteni u prihvatnim centrima u „Biri“, hotelu „Sedra“, kasarni Ušivak i u Salakovcu. Smatram da BiH ne treba više da gradi prihvatne centre jer je ovo njen maksimum u humanitarnom i bezbjednosnom smislu. U ovom trenutku je u BiH oko 4.000 migranata – kaže za Srpskainfo direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu