Prije nekoliko godina svijet je obišla vijest za koju nije do kraja jasno je li bila riječ tek o šali: na NATO-ovoj vojnoj vježbi u Norveškoj navodno je primijećeno borbeno vozilo njemačke vojske koje je, umjesto strojnice, imalo pričvršćen držak metle. Obojen u crno. Valjda radi bolje kamuflaže.
Uprkos službenim objašnjenjima da vozilo i nije trebalo biti naoružano – što bi sugerisalo da se neko samo dobro našalio – mnogi su u ovoj nesvakidašnjoj epizodi vidjeli potvrdu golemih materijalno-logističkih problema njemačkih oružanih snaga.
Otužna slika vojske
Prefarbane metle samo su tragikomičan detalj. Službeni izještaji o materijalnom stanju njemačke vojske već godinama daju otužnu sliku: početkom ove godine mediji su javljali da je, u potpunosti operativno manje od 30 odsto vojnih brodova i 40 odsto helikoptera. Bilo je problema s održavanjem i rezervnim dijelovima, kadrovskim deficitima i tako dalje.
Bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je NATO smatrao reliktom Hladnog rata i svodio ga na pitanje ko koliko plaća za odbranu, pritiskao je nekadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel da poveća ulaganja u obranu na NATO-ovih dva odsto BDP-a godišnje.
Navodno je na jednom privatnom sastanku tražio da Njemačka „plati“ zaostatke, prema tvrdnjama medija vrtoglavih 300 milijardi dolara. Trampova taktika bila je infantilna i promašena i zato je, nimalo iznenađujuće, propala. Ali problem je bio stvaran – u odbrambene sposobnosti Njemačka je i dalje ulagala manje nego što bi joj gospodarska snaga dozvoljavala.
Nezamisliv zaokret
Tamo gdje je Donald Tramp očekivano propao, Vladimir Putin neočekivano je uspio. Podstaknuta ratom koji u Ukrajini vodi ruski predsjednik, Njemačka je dogovorila osnivanje posebnog fonda od sto milijardi eura za modernizaciju oružanih snaga.
Zbog mučne istorije, u Njemačkoj je pitanje naoružavanja i jačanja vojske posebno osjetljivo. Njemačka politika je kroz desetljeća preferirala naglašeno diplomatski pristup vanjskoj i odbrambenoj politici. Masivno ulaganje u vojsku to neće nužno promijeniti, ali je ipak riječ o potezu koji je donedavno bio nezamisliv.
Novo, novo vrijeme
Na djelu je očito “Zeitenwende”, kako je novu epohu opisao kancelar Olaf Šolc čija je vlada ovog vikenda postigla dogovor s glavnom opozicionom strankom, CDU-om. Njemački vojni budžet lani je iznosio oko 47 milijardi eura. Novi fond taj iznos premašuje više nego dvostruko.
Međustranački dogovor bio je nužan jer će za sprovođenje biti potrebne promjene ustava (dvotrećinskom većinom) da bi se zaobišla ustavna „kočnica“ koja sprječava pretjerano zaduživanje, odnosno ograničava zaduživanje države.
To je još jedan razlog zbog kojeg je povećanje obrambenog budžeta politički osjetljivo pitanje – donedavno teško zamislivo – pogotovo za koaliciju u kojoj su i zagovornici čvrste fiskalne discipline. Ali vremena su se, očito promijenila.
Danska na prekretnici
Golemi fond, koji će se finansirati dodatnim zaduživanjem, ima rok trajanja od pet godina. Kroz taj period, ulaganje u odbrambene sposobnosti Njemačke trebalo bi se povećati na oko 70 milijardi eura godišnje. Procjenjuje se da bi Njemačka tako ispunila NATO-ove smjernice o izdvajanjima od dva odsto BDP.
“Zeitenwende” se, međutim, sve snažnije osjeća i van granica Njemačke. O mogućem ulasku Finske i Švedske u NATO već su napisane opsežne analize – kako je Putin, nehotice, te zemlje gurnuo u naručje zapadnog vojnog saveza. I u susjednoj Danskoj je na pomolu jedna od najvećih prekretnica u njihovom odnosu s Europskom unijom.
Referendum o odbrani
Danska je članica EU od 1973., ali ima niz izuzeća u pogledu europskih politika. Nisu, primjerice, uveli euro niti su se na to obvezali. Ispregovarali su i izuzeće iz zajedničke politike u pravosuđu, unutarnjim poslovima i odbrani. Sada o obrani odlučuju na referendumu. Izuzeće, koje je na snazi 30 godina, znači da Danska – koja je i članica NATO-a – ne učestvuje, u vojnim misijama EU ili zajedničkom odbrambenom planiranju. Na referendumu, koji je vlada raspisala nepune dvije sedmice nakon ruske invazije na Ukrajinu, Danci u srijedu odlučuju hoće li od tog teško izborenog izuzeća odustati.
Veliki reformator Putin
Naravno da nije presudno da Danci obučavaju somalijsku obalnu stražu, ali simbolični značaj referenduma je evidentan. U pitanju je, opet, Zeitenwende: tri decenije službene politike preokrenuto naglavačke u svega nekoliko nedjelja. Geopolitička slika Evrope nepovratno se mijenja.
Cinici bi primijetili da se ruski predsjednik Putin, sasvim neplanirano, prometnuo u reformatora Evropske unije i NATO: Moskvi je uspjelo ono što Vašingtonu i Briseli nikako nije polazilo za rukom. Rat u Ukrajini je pritom temeljno pomeo Putinove geostrateške ambicije, piše Telegram.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu