To za Srpskainfo kaže predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović, komentarišući poziv koji je predsjedavajući Savjeta ministara uputio komšijama Zagrebu da ratifikuje ranije postignuti dogovor o razgraničenju s BiH, a Beograd da potpiše ugovor o granici.
– Takva reakcije Zvizdića je ishitrena. Suludo je odgovornost prebacivati samo na Srbiju i Hrvatsku – kaže Borenović.
Inače, Izetbegović je u prošlom mandatu u Predsjedništvu BiH odbacivao mogućnost brzog dogovora o granici, razmjene teritorije u spornom dijelu granice sa Srbijom, potencirao nadoknadu štete zbog potopljenog zemljišta oko dvije hidrocentrale na Drini – Bajina Bašta i Zvornik, te predlagao arbitražu.
Šef Kluba poslanika SNSD u PS BiH Staša Košarac smatra da Zvizdićevo pismo nije odraz stvarne manifestacije interesa BiH, već je marketinškog karaktera.
– Vjerujem da postoje načini da se to pitanje usaglasi, ali mislim da je ključna institucija Predsjedništvo BiH. Ovo što radi Zvizdić je pokušaj da se to pitanje aktuelizuje i da se da na značaju Savjetu ministara BiH, koji on u tehničkom mandatu predstavlja – kaže Košarac za Srpskainfo.
Dodaje da ne treba obraćati pažnju na Zvizdićevo pominjanje Republike Srpske i Kosova u kontekstu potrebe rješavanja granice između Srbije i BiH.
– Zvizdić je imao priliku da kaže i da uradi neke stvari na način da artikuliše interese RS, ali se pokazao kao protivnik ustavne pozicije i interesa Srpske. On je posljednja osoba koja bi trebalo da komentariše takvu vrstu odnosa RS i Srbije i samoproglašenog Kosova – zaključuje Košarac.
Istovremeno, član Komisije za granice BiH iz FBiH Željko Obradović pozdravlja inicijativu Zvizdića, jer smatra da „do političkih procesa mora doći kako bi se ubrzalo rješavanje pitanja granice“.
– U posljednjih desetak godina nema velikih aktinosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Srbijom i Hrvatskom. Konkretno sa Srbijom od 2010. Tada smo dogovorili granicu sa stručne strane, samo što su kolege iz Srbije tražile da se istovremeno sa identifikacijom granice uradi i korekcija granice na četiri već poznata lokaliteta – dvije hidrocentrale, pruga Beograd – Bar i između opština Priboj i Rudo. Od tada nije bilo pomaka jer smo dobili uputstvo od Savjeta ministara BiH da ne možemo prići bilo kakvim korekcijama granice dok se ne ratifikuje cjelokupna granica sa Srbijom – kaže Obradović.
Jedan od srpskih članova Komisije za granice BiH kaže da je prvo potrebno dogovoriti dvije tromeđe – jednu koju BiH ima sa Srbijom i Crnom Gorom, a drugu sa Srbijom i Hrvatskom i na tome se trenutno radi. Kada je riječ o granici sa Srbijom u dijelu opštine Rudo, ovaj član Komisije, koji je insistirao da mu ne pominjemo ime, kaže da je problem katastarska opština RS, koja je enklava na teritoriji Srbije.
– Mislim da bi u tom dijelu bila logična neka razmjena teritorije između Srbije i Hrvatske. Bilo je nekih pregovora, ali ništa zvanično nije dogovoreno niti postoji neki zvaničan prijedlog naše komisije – kaže sagovornik Srpskainfo.
Prema Hrvatskoj, još veći je problem u dijelu granice u Kostajnici. Predstavnici RS traže da granica ide rijekom Unom, dok se ostali članovi Komisije za granice BiH pozivaju na sporazum o granici BiH i Hrvatske koga su 1999. potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman.
– Nešto od toga je parafirano, ali sve treba da prođe kroz Savjet ministara, a potom da se ratifikuje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Predstavnici RS smatraju da nije dobro utvrđena granica u Kostajnici, koja na 19 mjesta prelazi Unu na obje strane. Oko sedam kilometara dužno, u širini od oko 200 metara, granica prelazi u Kostajnicu. Prvo pokušavamo da dođemo do konsenzusa u Komisiji za granice BiH. Ali, džaba struka ako politika to ne prihvati. Teško je očekivati od nas da riješimo problem, pogotovo ako bude riječ o nekoj razmjeni teritorija. Mi to možemo samo da predložimo. Procedura je PS BiH, a tamo Skupština Srbije i Sabor Hvatske – kaže naš sagovornik.
Pelješki most
Granična linija između BiH i Hrvatske duga je 1.001 kilometar, a sporni dijelovi se odnose na oko jedan procenat njene dužine.
Osim Une u Kostajnici, sporna je i granica u Neumu, koja se odnosi na područje ostrva Veliki i Mali Školj i na područje poluostrva Klek.
Osim utvrđivanja tačne granične crte, nastao je problem i zbog početka gradnje mosta od hrvatskog kopna ka poluostrvu Pelješac, koji BiH osporava jer joj navodno ugrožava pravo izlaska na otvoreno more.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu