Prvo je u subotu u Bratuncu održan parastos za 3.267 Srba iz Srednjeg Podrinja, koje su ubile muslimanske snage tokom proteklog rata, među kojima su i oni ubijeni na Petrovdan prije 29 godina u bratunačkim i srebreničkim selima.
Dan kasnije, tuga se nadvila i nad Srebrenicom gdje su sahranjeni posmrtni ostaci još 19 žrtava masakra koji se desio prije 26 godina.
Najmlađa žrtva, čiji su posmrtni ostaci juče ukopani imala je 16 godina, a riječ je o Azmiru Osmanoviću, dok je najstarija žrtva Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari time su do sada ukopane 6.652 žrtve masakra počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava.
Dvije komemoracije, dva naroda, koja dijele istu državu, isti entitet i isti grad. I tu prestaje svaka sličnost.
Iz godine u godinu komemoracije za srpske i bošnjačke žrtve ubijene na području Podrinja održavaju se odvojeno. Srbi oplakuju svoje žrtve, a Bošnjaci svoje.
Na komemoraciju u Bratunac uglavnom dolaze srpski političari i pokoji strani diplomata, dok na komemoraciju u Srebrenicu dolaze brojne domaće i strane delegacije.
Bošnjački i srpski istaknuti političari i funkcioneri jedni drugima ne idu na komemoracije, niti priznaju žrtve ovih drugih. I tako već dvije i po decenije.
Ima li nade za suživot u takvom okruženju?
Sociolog Vedran Francuz kaže za Srpskainfo da obje strane u BiH imaju svoje različite poglede na uzroke i posljedice građanskog rata.
Zajednički imenitelj su im, kaže on, gubici iz rata i prostor na kome žive.
– Suživot nema alternativu, jer su onda opcija sukobi i konflikti koji mogu dovesti do uništenja i iseljenja naroda u BiH. Ključnu ulogu u svemu igraju političke elite i razne interesne grupe u BiH – ističe Francuz.
Dodaje da su političari u BiH postali zavisni o etnonacionalnom kriznom diskursu. Upravo je to, kako pojašnjava Francuz, jedan od uzroka i danas određene netrpeljivosti između pojedinih članova nacionalnih grupacija.
Sagovornik Srpskainfo ističe da ključni akteri treba da prestanu posmatrati BiH kroz etničke naočare, jer takav pogled vodi samo ka podjelama.
– Ekonomija, kultura, muzika, kao i neprolazne vrijednosti tolerancije, razumijevanja i humanosti su mostovi koji treba da se izgrađuju. Pogledi na prošlost, uz postojeće evidentne stavove naroda, teško će naići na kompromis, čak i s vremenske distance. Međutim, to nije i ne smije biti prepreka za suživot – smatra Francuz.
Slušajući političare, kako dodaje on, postali smo kao oni. Francuz ističe da se danas jedni drugima obraćamo kao Srbi, Bošnjaci, Hrvati, a ne kao ljudi, što i jesmo u svom osnovnom biću.
– Kada političari shvate da im njihove nacionalne, na trenutke i šovinističke politike ne donose benefite i da nemaju podršku u glasačkom tijelu možemo reći da je nada za suživot počela stvarati temelje za ljubav i novu etapu u bosanskohercegovačkom društvu – zaključuje Francuz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu