Međutim, ovaj su put hakeri objavili više od 87 GB podataka, među kojima je 773 miliona jedinstvenih e-mail adresa i gotovo 22 miliona lozinki.
Stručnjak za kompjutersku bezbjednost Troj Hant u svom blogu je istakao kako se zapravo radi o kolekciji korisničkih podataka iz nekoliko hakerskih upada u različite sisteme. No, dodaje, ovo je prvi put da je tolika količina podataka objavljena na jednom mjestu.
Podaci su prikupljeni u različitim hakerskim upadima između 2008. i 2015. godine, ali nije isključeno ni da među gomilom podataka ima i novijih.
Hant je potvrdio kako se radi o pravim e-mail adresama i lozinkama kada je pretragom pronašao svoju adresu i nekoliko lozinki koje je ranije koristio.
Posebno ga je zabrinula činjenica da su lozinke objavljene u običnom dokumentu, tako da ih svi mogu vidjeti i pročitati.
Zabrinjava ga činjenica da je ova “kolekcija” tek prva u nizu. Naime, na forumima na kojima se ta kolekcija podataka pojavila, pojavila se i informacija kako postoje još bar četiri “nastavka”. Hoće li, odnosno kad i oni biti objavljeni još nije poznato.
Kako Hant vodi servis “Have I been pwned”, ubacio je te objavljene e-mail adrese i lozinke u svoj servis te omogućio ljudima da provjere nalazi li se među tih 773 miliona i njihova e-mail adresa odnosno lozinka.
Korisnici koji pronađu svoju e-mail adresu i lozinku na popisu trebali bi odmah promijeniti tu lozinku gdje god da su je koristili. To se posebno odnosi na one koji koriste kombinaciju iste e-mail adrese i lozinke na različitim servisima ili internetskim stranicama.
Hant savjetuje i da korisnici koriste jedinstvene lozinke za svaki servis te da, gdje je god to moguće, uključe dvostepenu autentifikaciju.
Za one koji koriste mnogo servisa pa moraju pamtiti mnogo lozinki, Hant ima jednostavan prijedlog. Svoje lozinke mogu sačuvati u digitalnom (programe za upravljanje lozinkama tj. password managere) ili analognom (svesci ili rokovniku) obliku.
Korisnici Mozilla Firefoxa mogu još jednostavnije provjeriti nalaze li se njihovi podaci među objavljenima.
Naime, Firefox će, kad posjete stranicu koja ima zabilježen bezbjednosni propust i curenje bezbjednosnih podataka, prikazati prozor s upozorenjem i ponuditi im da provjere da li su i njihovi podaci ugroženi, piše zimo.dnevnik.hr.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu