Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, na sastancima je prenio stavove EU vrata za BiH su otvorena, ali ako ne bude reformi, neće biti ni napretka, uključujući i ulazak BiH u Plan rasta za zapadni Balkan. Ova situacija za BiH može biti posebno opasna, iz nekoliko razloga. Kao prvo, Evropski savjet je pristao da otvori pregovore sa BiH “na obraz” zvaničnika Evropske komisije, Evropske službe za spoljne poslove i Delegacije EU u Sarajevu, pišu Nezavisne.
Ovi zvaničnici su najskeptičnije zemlje EU uoči evropskog samita na kojem je trebalo da donesu odluku uvjerili da će BiH otvaranje pregovora shvatiti kao ohrabrenje i da će podstaći reforme, a da bi crveno svjetlo dovelo do rezignacije i slabljenja motiva za sprovođenje reformi. BiH je dobila zeleno svjetlo, a reforme su izostale, pa je realno očekivati da će naredna garnitura u Evropskoj komisiji i Delegaciji EU u Sarajevu imati puno teži posao da Evropski savjet naredni put ubijedi da BiH treba da dobije naredni korak u evropskim integracijama.
Pres konferencija nakon sastanka djelovala je relativno optimistično samo zato što niko u Briselu nije želio da donese loše vijesti uoči veoma važnih izbora u EU za Evropski parlament, koji će odlučiti sastav naredne Evropske komisije u kojoj se njemačka političarka iz konzervativne frakcije Ursula fon der Lajen nada još jednom mandatu na čelu izvršnog evropskog tijela.
Osim toga, rat u Ukrajini iscrpljuje evropske finansije, zbog čega će biti sve teže otvoriti novčanik i platiti skupe reforme na zapadnom Balkanu, ako domaći političari ne pokažu veći nivo ozbiljnosti. EU je pokazala neviđen nivo spremnosti da otvori vrata regionu i kroz uključivanje u pojedine elemente zajedničkog evropskog tržišta, što bi bila izuzetna vijest za domaće privrednike, ali hladan odgovor domaće političke elite mogao bi ta vrata zatvoriti na duži period. U tom slučaju EU bi se fokusirala na EUFOR i vojne aspekte svoje misije, odnosno da osigura mir i stabilnost, ali i menadžment migracija, dok bi pridruživanje EU bilo stavljeno u drugi plan.
Varhelji je rekao da EU očekuje ispunjenje osam koraka koji su postavljeni uz dobijanje kandidature, posebno kad je riječ o Zakonu o sudovima, Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o graničnoj kontroli.
– Ovo su koraci koji će nam biti potrebni da bismo mogli da pređemo na sljedeću fazu, u kojoj bi Savjet trebalo da bude u mogućnosti da odobri pregovarački okvir, što je prvi korak u stvarnim pregovorima – rekao je Varhelji. Drugim riječima, BiH će stajati u mjestu dok se ne usvoje ova četiri zakona, za koje za sada nema ni naznake kada bi se to moglo desiti.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za Nezavisne je ocijenio da se na forumu nije desilo ništa bitno.
– Čini se kako je ovosedmični forum na najvišem nivou bio baš to, forum u okviru kojeg su ponovljene već poznate pozicije EU. Za učešće u Novom planu za rast očekuje se usvajanje državnog budžeta, za usvajanje pregovaračkog okvira, usvajanje zakona iz osam koraka koji su pratili kandidatski status. Niko od učesnika nije ostavio utisak da je sam forum ponudio neki pomak u smislu konkretnih dogovora – ocijenio je on.
Izjave domaćih lidera nakon sastanka s evropskim komesarom ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Milorad Dodik, predsjednik Republie Srpske, rekao je da je EU postavila previsoke uslove, Elmedin Konaković, predsjednik NiP, da je BiH izgubila zamah u evropskim integracijama, a Zukan Helez, ministar odbrane BiH, da u BiH posljednjih mjeseci dominiraju ozbiljna politička neslaganja. Uz to, Rezolucija o Srebrenici dovela je do daljih podjela, jer su srpski lideri u regionu ustvrdili da nije cilj odavanje pošte žrtvama nego proglašenje Srba genocidnim narodom. Sve to ostavlja malo prostora za optimizam i mogućnost da u narednih nekoliko godina dođe do ozbiljnog približavanja Briselu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu