Ovo za Srpskainfo kaže Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, na naše pitanje da li je sada građanima bolje uzeti kredit sa fiksnom kamatnom stopom jer nisu vezani za Euribor. Krediti sa promjenjivom kamatnom stopom vezani su za Euribor zbog čega su banke u BiH građanima ove godine povećale rate kredita.
Treba napomenuti da su fiksne kamatne stope u pravilu veće od promjenjivih ali je pozitivna strana u tome što se prilikom ugovaranja kredita sa fiksnom kamatom može znati koliko će da iznosi svaka rata do kraja otplate.
Mudra odluka
Banjalučanin Stefan R. za Srpskainfo kaže da je nakon 14 otplaćenh rata kredita sa promjenjivom kamatnom stopom ugovorio sa bankom fiksnu kamatu za dalju otplatu.
– Uzeo sam kredit od 100.000 KM na deset godina sa promjenjivom kamatnom stopom od 2,5 odsto, rata mi je bila 942 KM. Kada sam vidio naznake dešavanja na tržištu, podnio sam zahtjev banci za promjenu kamatne stope u fiksnu zbog neizvjesnosti za dalja dešavanja. Banka je prihvatila, dobio sam fiksnu kamatu koja je veća i iznosi 2,99 odsto, ali će biti tolika do kraja otplate, s tim da sam smanjio i period otplate na sedam godina. Sada mi je rata 1.203 KM i neće se mijenjati – priča Stefan.
Dio je otplaćen, pa je sada osnovica oko 90.000 KM. U ovom slučaju će vratiti ukupno 101.063 KM banci, a da nije promijenio kamatu taj iznos bio mnogo veći.
– Građani znaju koliki su im prihodi i da li se mogu uklopiti u to. S druge strane, sa promjenjivom kamatom se igrate. Dok je referentna kamatna stopa bila u padu, odnosno Euribor, građanima se smanjivala rata taj perod je bo od 2016. do jula ove godine. Sada imamo rast i na to se ne može uticati – objašnjava Kutle.
Ako Evropska unija ovim mjerama svede inflaciju, kako kaže, na dva odsto, onda bi kamate trebalo da padaju. – Ali, šta ako se to ne napravi i ako inflacija nastavi? Dakle, onaj ko hoće bti siguran, jasno je da je u ovim uslovima bolje uzeti kredit sa fiksnom kamatom – poručuje Kutle.
Kutle, koji je dugogodišnji bankar, kaže da je i bankama u interesu da napravi s klijentima odnos koji je dobar i klijentu, a pogotovo što je u BiH još uvijek veća mogućnost banaka za davanje kredita nego što je potražnja. – Dakle, još sve banke se muče i traže način kako povećati kreditnu izloženost, a da bi je povećali moraju izaći klijentima u susret i normalno da će raditi kombinaciju promjenjive i fiksne kamatne stope u zavisnost šta klijent traži – navodi on.
Pad potražnje
Potražnja građana u BiH za kreditima smanjena je od početka pandemije. Prije pandemije bilježen je kreditni rast od 7- odsto godišnje, a sada je to, kako kaže Kutle, na nekih tri odsto.
On zaključuje da su mjere Evropske centralne banke monetarne mjere koje imaju za cilj smanjenje inflacije, ali da one nisu same po sebi dovoljne. Mjera ECB je samo jedna od mjera kojom se smanjenjem količine novca u opticaju, odnosno povećanjem kamatnih stopa, utiče na smanjenje cijena. To je tako u teoriji, a tek ćemo vidjeti kako će biti u praksi jer prave posljedice inflacije ćemo da osjetimo tek naredne godine – ističe Kutle.
Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, istakao je da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali da očekuje da one budu minimalne.
– Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva odsto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor – naglasio je Softić.
On je dodao da je BiH dostigla rekordan nivo inflacije koja trenutno iznosi 17,3 odsto, iako je prema projekcijama Centralne banke BiH iz maja predviđeno da inflacija ove godine iznosi 14,5 odsto.
Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, takođe kaže da se od 1. januara očekuje povećanje kamatnih stopa na kredite. – Ovo predstavlja značajan udar na kućni budžet građana. Ipak, određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija će u jednoj mjeri ublažiti ove udare, ali ne u potpunosti – rekao je Šuput.
On je istakao da je ova agencija donijela odluku o ublažavanju značajnog rasta kamatnih stopa. – Ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje preko dva odsto znači da će banke morati da umanje dobit – naveo je Šuput.
Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka na kraju septembra ove godine iznosi oko 10,9 milijardi KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu