Iako je optimalni rok za proljećnu sjetvu od 10. do 25. aprila, na semberskim oranicama traktori uveliko bruje. Vrijeme pogoduje poljoprivredim radovima, a ratare su obradovali i podsticaji resornog ministarstva.
Na oranicama Poljoprivrednog dobra „Semberija” sjetva soje na 250 hektara privodi se kraju. Nakon toga na oko 900 hektara posijaće kukuruz i sjemenski suncokret, kaže glavni agronom Slobodanka Marković.
Sjetvu soje smo počeli nešto ranije, jer imamo velike površine koje treba zasijati. Kukuruz ćemo sijati dok se ugrije zemljište. Temperatura sjetvenog sloja treba da bude deset stepeni. Biraćemo adekvatne sorte kukuruza sa ranijim, ali i kasnijim vremenima zrenja – kaže Marković.
Kiša je djelimično nakvasila isušene oranice, temperatura je visoka, pa i ratari žure sa sjetvom, da bi usjevi prispjeli prije sušnog perioda.
Milenko Blagojević iz Velike Obarske posijaće kukuruzom tri hektara.
– Rana sjetva pokazala se kao dobra, jer omogućava rano nicanje i oprašivanje. Kiša koja je pala ovih dana će svakako dobro doći svim usjevima – naglašava ovaj poljoprivrednik.
Po hektaru je neophodno uložiti od 1.500 do 2.000 KM, kaže ratar Svetozar Živanović.
– Neke poljoprivredne apoteke nas prate u sjetvi. Daju nam sjemena, đubriva i hemijska zaštitna sredstva na odloženo plaćanje. I to nam je ogromna pomoć jer je sve skupo. Veliki broj poljoprivrednika je i kreditno zadužen – kaže Živanović.
Optimalni rok za sjetvu je do kraja aprila, kaže Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Ratare savjetuje da ne žure jer je rana sjetva mač sa dvije oštrice.
– Ukoliko zemljište nije dovoljno zagrijano, na deset stepeni u sjetvenom sloju do 10 centimetara ili ukoliko dođe do naglog zahlađenja, usjevi će kasnije da krenu u vegetaciju. To može da se odrazi na prinose. Ipak, sve više ratara rizikuje i ide u ranu sjetvu zbog određenih klimatskih promjena koje se dešavaju u našim agroekološkim uslovima. Usjevi koji su ranije posijani, koji imaju brzo klijanje i nicanje, mnogo ranije prolaze određene faze, poput metličanja, svilanja i oplodnje i izbjegnu tako sušni period – kaže Zarić.
Cijene repromaterijala nisu se značajnije mijenjale u odnosu na prošlu godinu, kaže inženjer za zaštitu bilja Gordana Gajić.
– Cijena sjemena kukuruza je na prošlogodišnjem niovu, a za sto kilograma neophodno je izdvojiti od 65 do 85 KM. Đubrivo je poskupilo za pet, šest maraka po vreći, a neznatno su pojeftinila hemijska sredstva – kaže Gajić.
Podsticaji resornog ministarstva mnogo znače ratarima. Regresirano gorivo, čija se isporuka vrši na 40 pumpi u Republici Srpskoj, po cijeni nižoj za 60 pfeniga od maloprodajne, stiglo je u pravi čas. Poljoprivrednicima je odobreno 100 litara goriva po hektaru obradive površine i 30 litara po hektaru za livade. Za ove namjene izdvojeno je sedam miliona maraka iz agrarnog budžeta.
Vrijednost proizvodnje pet odsto veća
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RS ovog proljeća u Srpskoj bi trebalo da bude zasijano oko 160.000 hektara ratarskih kultura, od čega kukuruzom, 132.000 hektara. Ukupna vrijednost ratarske proizvodnje, prema procjenama stručnih službi resornog ministarstva, biće za pet odsto veća u odnosu na 2018. i iznosiće oko milijardu i 718 miliona maraka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu