To je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici ruža Rosaceae. Postoje divlje jagode i mnoge kultivisane sorte koje mogu biti jednorodne i stalnorađajuće. Plodovi jagode su pravo osvježenje nakon zime. Boja ploda je najčešće crvena u različitim nijansama, a danas su selektirane i sorte sa belim i žutim plodovima
Plod jagode poboljšava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih žila, sprječava zgrušavanje krvi. One pomažu u uklanjanju štetnih materija iz organizma. Uz primjerenu negu sadnica, jagode obilno rađaju, dajući plodove sa odgovarajućom količinom šećera, savršene boje i oblika. Plod jagode sadrži karoten, jabučnu i limunsku kiselinu, šećer, različite minerale (fosfor, gvožđe, mangan i kalcijum) i vitamine. Jagoda pozitivno utiče na probavni sistem normalizujući metabolizam, prenosi Lepa i srećna.
Sadnja jagode tokom proleća
Jagode možemo saditi tokom cijele godine. Tome doprinosi i lako vegetativno razmnožavanje. Biljke jagode stvaraju veliki broj stolona na kojima se razvijaju nove biljke – živići. Vrijeme sadnje jagoda zavisi od klimatskih i vremenskih uslova, izbora i nabavke sadnog materijala, pripreme zemljišta, kao i od načina gajenja.
Od vremena sadnje zavise kvantitet i kvalitet rodnosti jagode. Vrijeme sadnje jagode u proljeće zavisi od klimatskih karakteristika podneblja i odabranog načina sadnje, ali je najbolje pravilo – što ranije to bolje. Biološka nula za jagodu počinje na temperaturama ispod 7ºC dok u roku 25-30 dana jagoda završava period fiziološkog mirovanja i počinje normalan vegetativni i reproduktivni ciklus. Izborom odgovarajućeg načina sadnje jagode, u proljeće, načina obrade zemljišta i izbora sortimenta, možete ostvariti odlične rezultate. Sadnja jagode u proljeće traje od marta, odnosno od trenutka kada prođe opasnost od niskih temperatura i mraza. Zasad jagode traje do 4 godine. Nakon toga potrebno je zasnovati novi zasad.
Kako pripremiti zemljište?
Jagoda je biljka koja korijen razvija plitko, pa je zato prije njene sadnje potrebno dobro pripremiti zemljište. Jagoda nije izbirljiva biljka, ali je potrebno ispuniti neke uslove za njeno uspješno gajenje. Nije preporučljivo saditi jagodu na mjesto na kojem su one već ranije bile zbog skupljanja uzročnika oboljenja i štetočina, te zbog toga što same jagode iscrpljuju zemljište. Najbolji predusijvi za jagode su pašnjaci, žitarice, mahunarke (pasulj, grašak, grahorica), od povrća dinja i lubenica. Loši predusijeve za nju su: jagoda, krompir, paradajz, repa, odnosno sve kulture koje dovode do akumulacije nematoda i drugih korijenskih parazita i prouzrokovača bolesti korijena.
Za dobar rod jagode, potrebno je obezbjediti rastresito zemljište na dobro osvijetljenim pozicijama. Jagoda ne podnosi teška, hladna i zabarena zemljišta sa visokim nivoom podzemne vode. Na takvim terenima je najbolje jagode gajiti na visokim gredicama. Gredice za sadnju potrebno je obogatiti dodavanjem komposta i dobro pripremiti. Jagode je idealno gajiti na jugozapadnim blagim padinama. Zemljište treba da bude dobre strukture, odmorno, rastresito, dovoljno vlažno sa 70-80% vlage tokom vegetacije, blago kisele ph vrednosti 5,5 – 6,5.
Zemljište prije sadnje treba urediti, izravnati i ukoliko je potrebno napraviti gredice i pođubriti.
Prije nego što se posade jagode poželjno je da se obavi dezinfekcija zemljišta rastvorom kreča i bakar sulfata (500g/50g/10l vode). Za 1 m² potroši se 1 litar rastvora.
Prije sadnje se može sprovesti i dezinfekcija korijena jagode i to tako što se korijen ove biljke potopi u smjesu goveđe balege, ilovače i vode u odnosu 1:1:1.
Postoji nekoliko načina gajenja
Jagode mogu da se gaje i na balkonu u saksijama, u vertikalnim gredicama – napravljenim od starih paleta, u buradima, plastičnim olucima, kantama. One su idealna voćna vrsta jer zauzimaju mali prostor, a za baštovane amatere je najbolje da gaje stalnorađajuće sorte i da tako na maloj površini, tokom cijelog leta, obezbjede jagode za ishranu.
Na otvorenom jagode mogu da se gaje na foliji. Prednosti takvog gajenja su ubrzano sazrijevanje zbog akumulacije toplote, manje rada oko uklanjanja korova, čistiji plodovi, lakše čišćenje zasada i uklanjanje stolona. Istu ulogu ima i malč od slame, s tim što je komplikovanija borba protiv puževa.
Veoma je pogodno jagode gajiti i u mini tunelima. Zaštićene u takvim tunelima jagode daju ranije plodove, a i njeni cvetovi su zaštićeni od prolećnih mrazeva. Tokom cvetanja prvi cvetovi, koji daju i najveće plodove, mogu biti uništeni pri temperaturi od -2ºC.
Jagode se mogu saditi u jednom ili više redova. Za male okućnice su se najbolje pokazale gredica sa dvoredom gdje se sadnice sade u cik cak formi. Razmak između redova na gredici je 30 cm, a razmak u redu 20-30 cm. Dok je razmak između biljaka dvije susedne gredice 60-70 cm. Razmak zavisi od kvaliteta zemljišta, izbora sortimenta i načina gajenja. Nakon sadnje treba obaviti zalivanje.
Prilikom sadnje veliku pažnju treba obratiti na korijen, njegovu dužinu i dubinu sadnje. Najvažnije je da se prilikom sadnje ostvari dobar kontakt između korijena i zemlje, te da se jagode posade na odgovarajuću dubinu. Živići koji su posađeni preduboko, preplitko ili sa vazdušnim džepovima će propasti ili se teško i dugo oporavljaju, a podložni su i bolestima. Dužina korijena je 8-10 cm i najbolje je sadnju obaviti namenskom sadilicom. Sadnice jagode treba da budu dobro razvijene sa korijenom, bez naznaka bolesti ili oštećenja od štetočina. Prije sadnje, sadnice se drže 2-3 dana na hladnom.
Jagode zahtijevaju dobru snabdjevenost vodom
Dobar rod jagode zavisi od dobre obezbjeđenosti vodom. Često zalivanje u malim dozama može biti idealno za razvoj bolesti. Najbolje vrijeme za zalivanje jagoda je jutro.Temperatura vode prilikom zalivanja treba da bude najmanje 16ºC.
Dobre komšije za jagode su bijeli luk, koji jagode štiti od štetočina i prouzrokovača bolesti i kopar, koji poboljšava ukus plodova jagode.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu