Po mnogima najljepše godišnje doba, proljeće kuca na vrata. Ipak, za one koji pate od dispepsije, gastritisa ili upale sluzokože želuca proljeće je neprijatno doba, jer promjene vanjske temperature predstavljaju stres za organizam, a posebno organa za varenje. Dolazak proljeća, osim toplih dana, donosi i povećano lučenje kiseline koja nadražuje zidove želuca, pa se pojačavaju tegobe bolesti. Poremećaj ravnoteže između uloge koju ima sluznica želuca i količine izlučenih želučanih sokova jedan je od uzroka nastanka smetnji i bolova u želucu.
Dispepsija je bolest modernog doba i naziv je za različite tegobe prilikom probave hrane, gdje se uz nadutost, gasove i podrigivanje javlja žgaravica, mučnina ili povraćanje. Predstavlja zapaljenje sluzokože želuca koje nastaje kao rezultat dejstva agresivnih faktora (poput neke hrane, alkohola) i odbrambenog odgovora želuca i organizma.
Od ovog oboljenja, prema istraživanjima, pati trećina stanovništva.
Žgaravica je najčešći simptom dispepsije i gotovo je uvijek vezana za određen obrok. Neugodna je, jer često dolazi do vraćanja kiseline iz želuca u usta ili jednjak uz neugodan osjećaj žarenja. Žgaravica koja se učestalo javlja noću opasnija je, jer nosi veći rizik za nastanak promjena na sluznici jednjaka, te za hroničnu upalu ždrijela, promuklost, osjećaj knedle u grlu (globus sindrom), hronični kašalj ili astmu – rekao je specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije iz Tuzle Admir Kurtćehajić.
Osobe koje se susreću sa ovim problemom trebaju izbjegavati masnu hranu, obilne obroke s previše crvenog mesa, začinjenu i preslanu hranu, alkohol, cigarete i kafu.
Pored adekvatnog higijensko-dijetetskog režima ishrane, jedan od često korištenih lijekova u tu svrhu je famotidin. On pripada grupi lijekova pod nazivom blokatori H2 receptora sa identičnim indikacijama za upotrebu kao i ranitidin, koji je povučen sa tržišta. Primjena famotidina u velikoj mjeri olakšava tegobe dispepsije, žgaravice i drugih stanja u vezi povećanog lučenja želučane kiseline.
Uz terapiju, o načinu ishrane trebalo bi voditi računa tokom cijele godine i to se posebno odnosi na osobe sklone žgaravici. Na jelovniku bi se trebalo naći što više povrća i svježeg voća, a sa njega izbaciti prženu hranu, alkohol i napitke s kofeinom.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu