Sav ubrani kukuruz šećerac iz šest plastenika na površini od oko 700 metara kvadratnih porodica Zarić iz Gornjeg Crnjelova proda odmah na kućnom pragu. Ova proizvodnja ne zahtijeva mnogo ulaganja, a ni rada. Ovogodišnji rod nisu ugrozile ni neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine.
Sijemo kukuruz šećerac studenica. Prvo smo ga posijali u kontejnere pa rasađivali. Iznijeli smo ga u plastenik oko 20. februara. Malo traži. Zalijeva se i malo prihranjuje. Ne pršće se, ne tretira herbicidima. Brzo i lako se bere i pakuje – ističe Darko Zarić.
Vegetacija traje 70 dana. Oko 50 odsto su manja ulaganja nego u papriku. Prvi rod ima dobru prođu na tržištu, a i cijenu, jer je ponuda mala – nema konkurencije uvoznog. Kvalitet nesumnjiv. Sladak, dobar klip.
– Među prvima izlazimo na tržište i imamo stalne kupce. Najvažnije je da nas ne ugrožava uvoz, kao što je to slučaj s drugim poljoprivrednim proizvodima – naglašava Zarić.
Uporedo s plasteničkim, šećerac proizvode i na otvorenom. Godišnje uberu 12 tona. Vrećica plasteničkog košta 12 maraka, a sa otvorenog polja i do tri puta manje.
– Prvi rod beremo početkom juna. Krajem mjeseca pristiže i druga tura, koju smo posijali na oko šest dunuma, a nakon toga i kukuruz koji smo posadili na dva dunuma. Uglavnom, imamo pečenjke sve vrijeme. Proizvedemo od 3.000 do 4.000 vreća – kaže ovaj uspješni ratar. Nakon berbe kukuruza šećerca, koja bi trebalo da bude završena u narednih dan-dva, biće pripremljeno zemljište za sadnju paprike. Zarići obrađuju 250 dunuma zemljišta, od čega je 150 pod žitaricama, a 100 dunuma pod 15-ak vrsta povrća.
– Cijena pšenice je nepoznata iako se bliži žetva. Ni cijena povrća nije zadovoljavajuća, a brine nas i ovo vrijeme koje pogoduje razvoju biljnih bolesti. Imamo lubenicu i dinju pod agrilom i prvi plodovi se bore da prežive stres, uzrokovan ovim vremenom. Nema sunca, mnogo je kiše, a noćna temperatura niska. Sve će kasniti ove godine, a neizvjesno je i kakvi će biti prinosi – žali se 24-ogodišnji Darko.
Darko je završna godina poljoprivrednog fakulteta. Stečeno znanje iskoristiće da unaprijedi proizvodnju. Smatra da se od poljoprivredne proizvodnje, uprkos brojnim teškoćama koje je prate, može lijepo živjeti.
-Treba raditi i boriti se kao i u svakom poslu. Nisi samo radnik, već si i direktor, menadžer, tražiš tržište, pakuješ robu. Moraš znati kad se koji tretman mora izvršiti, šta je najbolje za koju kulturu. Ali ko ima volju i znanje, može sve da postigne – poručuje mladić.
Prerada povrća
Darko planira da proizvodnju zaokruži preradom povrća. Nada se da će uvođenje dodatnih podsticaja stimulisati mlade da ostanu na selu i posvete se poljoprivredi, koja uz dobar plan i marljiv rad ima perspektivu.
– Od poljoprivrede može lijepo da se živi. Treba mnogo odricanja, ali isplati se – zaključio je Darko Zarić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu