Konstatovali su da se ekonomski rast pokazao otpornim uprkos kontinuiranim negativnim utjecajima rata u Ukrajini. Istakli su podatke o ekonomskom rastu u posljednje tri godine.
-Rast je prošle godine usporio i dostigao 1,7 odstgo, sa 4,2 odsto, koliko je iznosio 2022, ali će se, prema projekcijama, ove godine povećati na 2,5 odsto te će u srednjoročnom periodu ostati na nivou od približno 3 odsto – ukazali su u MMF.
Napomenuli su da je rekordna stopa inflacije bila u oktobru 2022., kada je iznosila 17,4 odsto, ali da se tokom 2023. smanjila na šest odsto. Očekuje se da će ove godine biti smanjena na tri posto. No, podsjetili su na jednu činjenicu koja je povezana s povećanjem plata.
-Inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući stalne pritiske izazvane povećanjem plata – naglasili su.
Iz MMF su upozorili da je neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive visoka i da prevladavaju negativni rizici, što se odnosi na usporavanje rasta u Evropi, povećanu promjenjivost cijena roba te rastuće političke napetosti u Bosni i Hercegovini. Podsjetili su da bi napredak na putu ka Evropskoj uniji mogao biti poticaj reformama i rezultirati, kako su procijenili, širim pozitivnim utjecajem.
U osvrtu na budžetsku potrošnju u Bosni i Hercegovini, istakli su da se fiskalni bilans pogoršao. Naime, fiskalni suficit je 2022. iznosio 0,9 odsto, a onda je godinu dana kasnije uslijedio fiskalni deficit od 1,7 odsto. Obrazložili su razloge za prethodno navedenu promjenu.
-To je posljedica akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja. Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem (budžetskih) rezervi – naveli su.
Izdvojili su i to da se ukupni javni dug BiH prošle godine povećao na 32,2 odsto te da oba entiteta imaju velike potrebe za finansiranjem. Iz MMF-a su pozvali vlasti da smanje potrebe za finansiranjem te da pripreme planove za situaciju da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva. Smatraju da entiteti neće moći potrebe za finansiranjem zadovoljiti na domaćem tržištu.
-Fiskalne rezerve su smanjene zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita. Oba entiteta se ove godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Entitetski budžeti predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti – objasnili su.
Pozvali su vlasti da poduzmu sljedeće korake kako bi se budžetska potrošnja smanjila:
-Precizirati planove zaduživanja i utvrditi dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se bilo spremno za potencijalni manjak finansijskih sredstava;
-Uspostaviti pregled zaposlenosti i plata u javnom sektoru, kao i socijalnih davanja;
-Preraspodijeliti potrošnju na infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju;
-Osigurati dodatne prihode, pa i uz smanjenje poreznih olakšica.
MMF-ova ocjena je da je Valutni odbor Bosne i Hercegovine (Currency Board) i dalje uporište stabilnosti i da ga je potrebno očuvati. Još jednom su pozvali da se potrebno oduprijeti pritiscima na Centralnu banku Bosne i Hercegovine (CB BiH), a kojima je cilj da CB BiH finansira budžete vlada i kreditira banke. Dali su nekoliko preporuka kada je u pitanju monetarna politika:
-CB BiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, pa i povećanjem stope naknade za rezerve koje komercijalne banke drže u CB BiH;
-Nastaviti s primjenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na devizne depozite u devizama te nakon prijelaznog perioda prijeći s djelimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve;
-Reducirati jaz između stopa naknada CB BiH i kamatnih stopa u eurozoni kako bi se smanjio poticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvo, čime bi se obuzdao odliv kapitala. Ako bi se povećanje naknade prenijelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo, kako su zaključili, doprinijeti daljem smanjenju inflacije.
U MMF-u su dali još nekoliko preporuka za koje smatraju da se njima može poboljšati ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini;
-Pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru te poboljšati pripravnost za krizu;
-Osigurati da klasifikacija aktive banaka i rezerviranja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke;
-Pustiti da privremene mjere, usmjerene na kontroliranje povećanja kamatnih stopa na kredite, ove godine isteknu prema planu;
-Uvesti zaštitne slojeve kapitala za sistemski rizik. Za ovu mjeru su naveli da treba biti usmjerena na one koji imaju kredite;
-Uspostaviti fond za finansijsku stabilnost za cijelu Bosnu i Hercegovinu, za koji su istakli da bi se njime moglo olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u iznimnim slučajevima,
-Zatražiti FSAP misiju za koju su konstatovali da bi pomogla u procjeni otpornosti sistema u okruženju rastućih rizika i proizvela mapu puta za reforme u finansijskom sektoru, uključujući reforme povezane s pristupanjem EU;
-Tranzicija ka zelenoj energiji;
-Pripremiti se za uvođenje poreza na ugljik, i to u oblastima koje zahtijevaju hitno djelovanje;
-Što prije uvesti mehanizam određivanja cijene ugljika;
-Postepeno ukinuti subvencije za električnu energiju;
-Uspostaviti sistem trgovine emisijama (ETS), a koji će biti usklađen s EU, kao privremena alternativa uvođenju cijena ugljika.
U MMF-u su podsjetili i na nužnost boljeg upravljanja javnim resursima, borbe protiv korupcije i ubrzanja digitalizacije. Insistiraju na boljem nadzoru i transparentnosti u poslovanju javnih preduzeća, kao i na otklanjanju nedostataka u javnim nabavkama i jačanju upravljanja javnim investicijama, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu