Tada većina nas ostaje u krevetu, iako smo budni i jasno je da ne možemo da spavamo. Doktorka Rebeka Robins, naučni saradnik u Americi i instruktor medicine, ističe da je to najgora stvar koju možemo da uradimo za svoj ciklus spavanja.
Kada se prevrćemo po krevetu uvjereni da ćemo uskoro zaspati – mozgu zapravo šaljemo signal da je krevet mjesto gdje se dešava nesanica, gdje se prevrćemo.
Naravno, malo ko utone u san iste sekunde kada mu glava dotakne jastuk, ali postoji jasna razlika između razumnog vremena potrebnog da zaspimo i agonije koja se neće završiti skorim počinkom. Vremenski okvir koji bi trebalo uzeti jeste 15 minuta – to je period u kome bi čak i odmorna osoba trebalo da zaspi.
Ako, ipak osjećate da od spavanja nema ništa ono što treba da uradite jeste da jednostavno ustanete. To može da bude teško, posebno ako je sve što želite da se ušuškate i odmorite, ali doktorka Robins tvrdi da će se isplatiti.
– Kad sam bila mala sjećam se kako me je majka nagovarala da ostanem u krevetu, čak iako ne bi bilo šanse da zaspim. Ali, mnogo je bolje ustati iz kreveta – kaže koatorka knjige “Sleep for success” koja već godinama proučava spavanja.
Pokušajte da radite nešto neobavezno – prostrite veš, pročitajte nekoliko stranica knjige, pospremite odjeću, posuđe… Važno je napomenuti i da ne bi trebalo da gledate televiziju ili provjeravate telefon – to samo može da pogorša naše pokušaje da zaspimo.
Ponekad na spavanje može da utiče i naše ponašanje tokom dana – prekomjerni unos kofeina, večera neposredno pred spavanje, intezivni treninzi… A nekim noćima naša nesanica nema konkretan razlog i to treba prihvatiti,, piše Blic žena.
– Naši životi su se potpuno promijenili, a spavanje je funkcija onoga što se događa tokom naših dana. Primjetite da je to sasvim normalno i polako to prihvatite. Shvatite da će sljedeći dan biti malo teži. Bićete umorniji, ali dajte sve od sebe – zaključuje Robinsova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu