Slika bosonoge djece koja, sjedeći na hladnom betonu, mole za „pola marke, markicu“, postala je svakodnevica na banjalučkim ulicama. Mnogi prolaznici im daruju sitniš, (ne) znajući da tako ovaj višedecenijski problem održavaju u životu.
Iako brojke potvrđuju da je za tri mjeseca izdato 36 prekršajnih naloga zbog prosjačenja, građani Banjaluke bi se zakleli da je taj broj mnogo veći. Svjesni su, kažu, da je prosjačenje organizovan proces, koji ujedno podrazumijeva zloupotrebu djece, ali se mnogi od njih sažale na tužne oči i izmučene ruke koje mole za pomoć.
Kazne
Iz Policijske uprave kazali su da kontinuirano sprovode aktivnosti na sprečavanju činjenja prekršaja prosjačenja, kao i na sankcionisanju, ali ističu da je zabrinjavajuća činjenica to što izvršioce ne pokolebaju ni prekršajni nalozi, koji predviđaju visoke kazne, te se, u većini slučajeva, ponovo vraćaju na ulice.
– Kazne za lica koja narušavaju javni red i mir prosjačenjem ili koji navode drugog na prosjačenje kreću se od 200 do 800 KM, dok su za lica koja navode na prosjačenje maloljetna, duševno bolesna lica ili lica zaostalog duševnog razvoja od 400 do 1.200 KM ili kazna zatvora od 40 dana – objašnjavaju iz Policijske uprave.
Dodali su da je prosjačenje usko povezano sa zlostavljanjem djece, što potvrđuje i jedno takvo krivično djelo zabilježeno u ovom mjesecu.
Prihvatna stanica
Iz Centra za socijalni rad ističu da su oni nadležni za postupanje s maloljetnim licima zatečenim u prosjačenju, te da po prijavi preduzimaju potrebne mjere.
– Prosjačenje djece na ulicama Banjaluke prijavljuju građani, stručni radnici i saradnici. Prijavljuje se najčešće policijskim stanicama, pa Centru za socijalni rad. Prilikom uočavanja lica koje prosjače, policijski službenici pozivaju radnike Centra za socijalni rad kao organa starateljstva u cilju zaštite maloljetnika. Nakon izdavanja prekršajnog naloga za remećenje javnog reda i mira ili zadržavanja u pritvoru odraslim licima od strane MUP RS, posao organa starateljstva je zbrinjavanje maloljetnih lica u Prihvatnu stanicu za djecu i omladinu zatečenu u skitnji i prosjačenju u Banjaluci – kazali su u Centru.
Dodaju da u prihvatnoj stanici trenutno nema smještene djece.
– Za vrijeme boravka u prihvatnoj stanici organ starateljstva provodi postupak i utvrđuje najbolji interes djeteta. Dijete se vraća porodici uz propisanu mjeru pojačanog nadzora, sprovodi u sigurnu kuću za žrtve trgovine ljudima, realizuje prava iz oblasti socijalne zaštite, smještaj u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu, a sve navedeno u skladu s procjenom o najboljem interesu deteta i u zavisnosti od toga da li postoji krivično djelo i realna ugroženost djeteta – navode iz Centra.
Komplikacije
Većina djece zatečenih u skitnji i prosjačenju na banjalučkih ulicama dolaze iz drugih gradova, što ujedno predstavlja glavni razlog i najveći teret zbog kojeg Centar za socijalni rad ne može iskorijeniti ovaj problem.
– S obzirom da mali broj lica koja prose imaju prebivalište na području Banjaluke, to znači da za dalji vid zbrinjavanja i vođenja postupaka u cilju zaštite prava i interesa maloljetnih lica Centar za socijalni rad Banjaluka više nije nadležan. Iz tog razloga, nadležnost za dalje zbrinjavanje maloljetnika preuzima Centar za socijalni rad po mjestu prebivališta djeteta. Najviše lica koja prose u Banjaluci su prebivališta Vukosavlje, Modriča, Sarajevo, a dolaze i iz Srbije. Zbog otežanih uslova vođenja postupka, nepostojanja sredstava za dalje zbrinjavanje djece i drugih razloga, nadležni Centri za socijalni rad dostave Centru za socijalni rad Banjaluka saglasnost u kojoj navode da djeca koja borave u prihvatnoj stanici, prethodno zatečena u skitnji i prosjačenju, budu predata roditeljima. Ovo otvara mogućnost da djeca budu ponovo podvrgnuta tjeranju na prosjačenje, izložena trgovini ljudima i nasilju u porodici – kazali su iz ove ustanove.
Za one koji, ipak, imaju mjesto prebivališta u Banjaluci, kažu da su pronašli rešenje, kako bi ih podstakli da se više ne vraćaju na ulicu.
– Licima koja su u prošlosti prosila na ulicama grada, a imaju prebivalište u Banjaluci, u saradnji sa svim relevantnim institucijama riješili smo stambeno pitanje, uključili djecu u redovno školovanje, riješili problem zdravstvenog osiguranja i obezbijedili im prava iz oblasti socijalne zaštite. Trenutno je svaka porodica koja je u riziku od prosjačenja u podršci ovog Centra – navode iz ove ustanove.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu