Osim sektora turizma, koji je najviše pogođen pandemijom, ništa bolje nisu prošli ni sektori ugostiteljstva i saobraćaja.
Kriza se prelila i na sve druge grane, prvenstveno na prerađivačku industriju, kao i brojna izvozno orijentisana preduzeća, prvenstveno iz sektora metala, koji rade za autoindustriju, a u istom problemu su se našli i sektori tekstila i obuće.
Gubici
Ekonomisti ističu da skoro da ne postoji privredno društvo u BiH i svijetu koje nije pogođeno pandemijom.
Ukupan minus u ovom momentu niko ne može sabrati, a analitičari ističu da je riječ o velikim direktnim gubicima, koji se samo u BiH mogu mjeriti stotinama miliona KM, a o indirektnim troškovima ne smiju ni razmišljati.
S obzirom na to da niko u ovom momentu ne zna koliko će pandemija još trajati i kako će se u konačnici odraziti na nas, niko za sada ne može ni prognozirati kada će početi proces privrednog oporavka i koliko će to trajati.
U Vladi Republike Srpske ističu da su svjesni problema u kojima se našla privreda te da su od početka pandemije, u saradnji s poslovnom zajednicom i sindikatima, preduzeli niz mjera kako bi ublažili posljedice izazvane korona virusom te sačuvali radna mjesta i ekonomiju.
Cilj Fonda
Osim Kompenzacionog fonda, čiji je cilj pružanje podrške zdravstvenom sektoru Republike Srpske u zaštiti i sprečavanju širenja korona virusa, ali i pružanje direktne podrške preduzetnicima i poslovnim subjektima koji su pretrpjeli ili trpe štetu usljed pandemije, tu je i Garantni fond, koji bi trebao da pomogne i olakša privrednicima.
U Vladi podsjećaju da je cilj Garantnog fonda da olakša pristup finansijskim sredstvima onim privrednim subjektima čije poslovanje je tokom pandemije bilo ograničeno ili u potpunosti obustavljeno.
Privrednici u Srpskoj i Brčko distriktu će tako u narednih nekoliko godina moći da podignu kredite u ukupnom iznosu od oko 250 miliona KM, a otplatu tih kreditnih zaduženja će garantovati Vlada Srpske.
– Na ovaj način je uspostavljen mehanizam saradnje i podjele rizika između poslovne zajednice, banaka i Vlade Republike Srpske, koji za krajnji rezultat ima veću i fleksibilniju dostupnost finansijskih sredstava onim privrednim subjektima kojima su ona potrebna – ističu u Vladi Srpske.
Kontinuitet poslovanja
Da li i koliko Garantni fond doprinosi oporavku privrede od posljedica koje je izazvala pandemija?
Koordinator za provođenje Garantnog programa Vojislav Blagojević ističe da Garantni fondovi i garantne šeme, kako u svim zemljama, tako i kod nas, igraju veliku ulogu u održavanju i povećanju kreditne aktivnosti, koja je neophodna kako bi se održao kontinuitet poslovanja privrede i nivo zaposlenosti.
– Veliki broj poslovnih subjekata je u prethodnom periodu imao otkazivanje narudžbi već proizvedene robe te se suočio s problemom visokih zaliha gotovih proizvoda i nedostatkom novca za finansiranje tekućeg poslovanja. Zato im je ovaj vid podrške dobro došao da prevaziđu trenutnu situaciju – kaže Blagojević za Srpskainfo.
S druge strane, kako ističe on, ugostiteljske djelatnosti su imale značajan pad poslovanja usljed ograničenja kretanja, samim tim i manje prihoda.
Odgoda plaćanja
Blagojević dodaje da su manji prihodi uticali na smanjenu kreditnu sposobnost te im je ovaj vid podrške dobro došao, jer ovim vidom kreditiranja mogu koristiti i period odgode plaćanja obaveza od tri do 12 mjeseci, a sredstva su im potrebna za nastavak obavljanja djelatnosti.
S obzirom da je Garantni program samo jedna od mjera podrške privredi, Blagojević kaže da je još rano govoriti u kojoj mjeri je taj program doprineo oporavku privrede.
– Ali, svakako je bitno istaknuti da imamo veliki broj zadovoljnih korisnika ovog vida finansiranja. Važno je istaknuti da se na ovaj način omogućila dostupnost potrebnih finansijskih sredstva za privredna društva kojima su ista potrebna. Vlada Republike Srpske je obezbijedila sredstva kojima će se komercijalnim bankama garantovati plaćanje kredita, ukoliko nastupe nepovoljni periodi u poslovanju u narednom periodu. Na taj način je dodatno ohrabrila komercijalne banke da nastave finansiranje privrede i u periodu nakon smanjenja poslovnih aktivnosti – pojašnjava Blagojević.
Korisnici sredstava
Ističe da su privrednici koristili i druge mjere podrške poslovanju koje se ogledaju kroz korištenje podsticajnih sredstava i sredstava za plaćanje poreza i doprinosa, koje je odobrila Vlada Republike Srpske.
Takođe, kroz odobravanje moratorijuma na otplatu kreditnih obaveza od strane banaka, privrednici su uspjeli, kako navodi Blagojević, u najvećem broju slučajeva, da prevaziđu poteškoće u poslovanju.
Podsjeća da korisnici sredstava iz Garantnog programa mogu biti poljoprivrednici, privrednici koji obavljaju proizvodne, uslužne, trgovačke i druge djelatnosti.
– Ponoviću da je cilj Garantnog programa da se obezbijede potrebna finansijska sredstva za finansiranje nabavke obrtnih sredstava, finansiranje likvidnosti i investicionih troškova, tako da se sredstva i koriste u ovu svrhu – ističe Blagojević.
Rizik finansiranja
Dodaje da je tokom ove godine značajno povećana tražnja za garancijama Fonda, jer poslovne banke nastoje u većem stepenu obezbijediti svoje plasmane i podijeliti rizik finansiranja.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Borko Đurić, ističe da je teško u ovom momentu ocjenjivati efikasnost Garantnog fonda, jer smatra da zbog pandemije on nije mogao dati očekivane rezultate.
– Mi smo svojevremeno insistirali na formiranju Garantnog fonda koji bi bio u funkciji podrške privredi u nekim normalnim uslovima poslovanja. Na žalost, Fond u ovo vrijeme pandemije ne može dati one rezultate koje bi dao u nekim normalnim uslovima. Razlog je jednostavan; mnogi privrednici nisu u ovim uslovima spremni da idu u kreditna zaduženja – objašnjava Đurić.
Efekti
Dodaje da su na tu temu već razgovarali s Vladom Srpske, koja je izrazila spremnost da se još više poveća fleksibilnost pristupa kreditnim sredstvima.
Đurić kaže da je teško prognozirati koliko će to uticati na spremnost privrednika da se u ovakvim uslovima, kada je sve nesigurno zbog uticaja pandemije – od narudžbi iz inostranstva, preko ulaganja i slično – odluče na značajnija zaduživanja.
– Međutim, to što Fond u ovim uslovima ne daje efekte koje bi dao u nekim normalnim okolnostima, to ne treba nikog da razočara. Siguran sam da će po prestanku ovih okolnosti taj Fond doći do punog izražaja i da će itekako odigrati svoju ulogu u smislu podrške privredi – poručuje Đurić.
Ugovori sa devet banaka
Garantni fond Republike Srpske je potpisao ugovore o garantovanju sa devet komercijalnih banaka i dvije mikrokreditne organizacije. Sve informacije o provođenju i korisnicima Garantnog programa objavljene su na sajtu Garantnog fonda Republike Srpske.
S obzirom na to da su prvi ugovori o garantovanju potpisani u avgustu i da su finansijske organizacije imale mjesec dana da se kroz usvajanje određenih procedura pripreme za provođenje Garantnog programa, u Garantnom fondu Srpske smatraju da su dosadašnji efekti pozitivni i na zadovoljavajućem nivou.
Ističu da se Garantni program još nalazi u prvoj fazi realizacije i svoj pun efekat će imati u decembru, kako je i planirano.
Nakon određenih korekcija i dopuna već sada je izvjesno da će Garantni program biti u funkciji kao podrška privrednicima i u 2021. godini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu