Prijedlog je u proceduru, kažu, upućen kako bi se brže i lakše izmirivala dugovanja, a danas bi trebalo da ga razmotri Narodna skupština RS.
Cilj ove odredbe je brže i lakše izmirenje glavnog duga, prije svega za one privredne subjekte koji imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza. Povjerilac će brže doći do likvidnih sredstava, što će, u kombinaciji sa drugim mjerama fiskalne politike, kao što su nove odredbe Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, pozitivno uticati na buduće ekonomske i poslovne tokove u Srpskoj – navode iz Vlade RS.
Brži opticaj novca
Kako ističu, novim zakonskim rješenjem značajno bi bila smanjena stopa zatezne kamate sa 0,05 odsto na 0,03 odsto dnevno, a predlaže se, takođe, da se ubuduće ne vrši korekcija glavnice stopom rasta potrošačkih cijena, kao što to predviđa aktuelni zakon.
– Usvajanje novog zakona uticalo bi na povećanje brzine opticaja novca. To je u situaciji izražene nelikvidnosti neophodno, uzimajući u obzir zakonitost koja važi u monetarnoj ekonomiji, a koja se odnosi na činjenicu da povećana brzina opticaja novca smanjuje potrebnu količinu novca u opticaju, kojeg očigledno nema u našem platnom prometu. U tom smislu, glavni ciljevi predloženog zakona su poboljšanje likvidnosti ekonomskog sistema, transparentnost u poslovanju, uz eliminisanje mogućih izazova prilikom naplate potraživanje – navodi se u obrazloženju zakona.
Smatra se da bi brži novčani tok, nakon izmirenja dugova, pozitivno uticao na ukupno poslovanje povjerilaca, odnosno na nabavku sirovina i roba, rada i drugih troškova poslovanja, kao i povećano investiranje.
Tekuća likvidnost
Po posljednjim podacima Privredne komore RS, i u 2017. godini jedan od najvećih problema privrede Srpske bio je nizak koeficijent tekuće likvidnosti, a koji mjeri sposobnost vraćanja dospjelih obaveza u roku. On je iznosio 1,05, što je tek nešto malo bolje u odnosu na prethodne dvije godine. U 2016. godini on je, naime, iznosio 1,01, a u 2015. godini 1,04.
– Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti između 1 i 2, tada se vidi da je privreda Srpske na marginama održavanja tekuće likvidnosti – navode iz Privredne komore.
Uprkos takvoj situaciji, poslovna zajednica u Srpskoj je i ranije bila podijeljena povodom uvođenja ovakvih olakšica. Dok se sa jedne strane pozdravlja svako rasterećenje privrede, sa druge strane oni koji redovno izmiruju obaveze smatraju da se na ovaj način samo nagrađuju oni koji kasne sa plaćanjima.
“Izolovane mjere”
Ekonomista Udruženja SWOT Marko Đogo smatra da samo obaranje stope zatezne kamate ne može pomoći da se riješe hronični problemi privrede.
– Svakako je dobro da je Vlada donijela takvu odluku, posebno jer je sa ovakvom stopom kod nas zatezna kamata jako brzo rasla i dostizala glavnicu duga. Ono što nije dobro je što se to radi izolovano od svega drugog što još treba uraditi po tom pitanju. Zatezna kamata je samo jedna strana medalje i to bi trebalo da bude dio šireg konteksta funkcionisanja pravnog sistema, koji bi omogućio da se potraživanja mnogo brže isplaćuju. Ovako se ne izlazi u susret samo lošim platišama, već na neki način amnestirate i sudove od odgovornosti što predmeti koji treba da traju par sedmica ili mjeseci, kod nas traju godinama. Onda se kao jedan od ventila, da se takva situacija smiri, koristi ta zatezna kamata. Po meni, dobro bi bilo da su istovremeno napravljene neke reforme koje bi omogućile da sistem bolje radi – ističe Đogo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu