Na to upozoravaju stručnjaci, koji naglašavaju da je u prethodne tri godine obuhvat pomenutom vakcinom bio 87 odsto.
Podaci Instituta za javno zdravstvo RS pokazuju da je lane taj obuhvat bio 77,39 odsto, odnosno da je plan bio da prvu dozu MRP vakcine primi 9.335, a da su je primila 7.224 djeteta.
Najmanji obuhvat prošle godine je zabilježen u bijeljinskoj regiji – 67,21 odsto, a najveći u dobojskoj – 87,05 odsto.
Prva doza ove vakcine daje se sa navršenih 12 mjeseci, a revakcinacija je pred školu.
Obuhvat od 77 odsto u RS, kao i postojanje regija sa još nižim obuhvatom, znači da nemamo ni približno dovoljan kolektivni imunitet od 95 odsto i da postoji velika mogućnost za izbijanje epidemije morbila, rubeole i parotitisa.
Roditelji
Epidemiolozi objašnjavaju da je na pad obuhvata MRP vakcinom uticala epidemija korona virusa.
– Naša preporuka je, odmah po izbijanju epidemije korone u Srpskoj, bila da se ne zaustavlja proces vakcinacije djece, a sve vakcine za dječju vakcinaciju konstantno su bile dostupne. Međutim, pandemija je morala uticati i na redovnu vakcinaciju. Roditelji ili djeca su obolijevali, pa je vakcinacija u nekim slučajevima morala da bude odgođena. Možda su se roditelji plašili da djecu vode u zdravstvene ustanove na vakcinaciju u vrijeme pandemije. U svakom slučaju, došlo do pada obuhvata – kaže za Srpskainfo epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, dr Jela Aćimović.
Ističe da je najizraženiji pad zabilježen kod MRP vakcine.
– Riječ je o vakcinisanju djece prvom dozom ove vakcine. Potreban obuhvat imunizacije MRP vakcinom je 95 odsto, da bismo spriječili epidemiju ovih bolesti. Najniži obuhvat imali smo 2016, oko 75, a tri naredne godine obuhvat je bio oko 87 odsto – ističe Aćimovićeva.
Provjera
Ona je apelovala na roditelje i zdravstvene radnike koji liječe djecu i prate njihovo zdravstveno stanje da provjere vakcinalni status svakog mališana.
– Ako dijete nije primilo sve vakcine, roditelji što prije treba da se jave u vakcinalni centar. Jer, obuhvat od 77 odsto MRP vakcinom može lako da dovede do epidemije pomenutih bolesti, a to bi u ovom momentu moglo da bude dramatično – upozorava Aćimovićeva.
U prošloj godini u Srpskoj je niži bio obuhvat i za petovalentnu vakcinu.
– Obuhvatom petovalentnom vakcinom protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i Hemofilusa influence B nikad nismo imali problema. To govori u prilog činjenici da se ovdje ne radi o otporu prema vakcinama ili njihovoj nestašici, nego o posljedicama epidemije korona virusa – naglašava dr Aćimović.
Teške posljedice
Podsjetimo, Srpska se sa velikom epidemijom morbila suočila 2014. i 2015. godine, sa preko 4.000 oboljelih, koja je započela u populaciji osoba koje su rođene u toku rata u BiH i nisu vakcinisane MRP vakcinom. Prethodno smo imali i velike epidemije rubeole i parotitisa, nastale iz istog razloga.
Iz IJZ RS više puta su upozorili da su morbili, rubeole i zaušnjaci bolesti koje izazivaju virusi i protiv kojih nema efikasnog lijeka, te da u određenom broju slučajeva one mogu da izazovu vrlo teške posljedice kod oboljelih. Male boginje mogu dovesti do upala pluća, upale mozga, sljepila, pa čak i do smrtnog ishoda. Zaušnjaci mogu dovesti do meningitisa, gluvoće, upale testisa, a rubeola do upale mozga i krvarenja, ali je najopasnija za trudnice jer može izazvati pobačaj ili teške anomalije kod nerođene bebe.
Bolesnik od morbila, u osjetljivoj sredini, u prosjeku zarazi 12-18 osoba, pa je za sprečavanje epidemija morbila potrebno da kolektivni imunitet bude bar 94-95 odsto.
Korona kriza
Nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Kada se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom, raste rizik od obolijevanja i manjeg broja vakcinisanih građana, upozoravaju stručnjaci.
Dr Mladen Grujičić, epidemiolog u bijeljinskog Doma zdravlja, kaže da je u RS od 2015. bilo pojedinačnih slučajeva, ali da, na sreću, nije bilo epidemije malih boginja, rubeole i zaušaka, u epidemijskom obliku.
– U epidemiji koja je bila 2014/15 imali smo izuzetan odziv djece vakcinaciji i revakcinaciji. Uspjeli smo da zaustavimo epidemiju malih boginja u Bijeljini i drugim dijelovima RS koji su njome bili zahvaćeni – kaže dr Grujićić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, u epidemiji korona virusa ljudi su bili u strahu za svoje i zdravlje svoje djece, pa je lani bilo manje djece vakcinisane MRP vakcinom u odnosu na željeni procenat.
– Na sreću, sada imamo značajan pad broja zaraženih koronom, pa apelujem na roditelje čija su djeca prispjela za vakcinaciju da ih vakcinišu, ako mališani u tom trenutku nemaju kontraindikacije za vakcinaciju. Drugi razlog pada obuhvata je strah da MMR vakcina može da izazove autizam za šta, međutim, nema naučnih dokaza – ističe dr Grujičić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu