Najmanji redovi bili su na hemiji, matematici, biologiji, fizici, koje će školovati buduće naučnike, istraživače, ali i nastavnike, profesore. Ovi brucoši, kojih nije mnogo, puni su optimizma, a sa indeksima u rukama, došli su da osvetlaju obraz nauke, iako zbog sve manjeg interesovanja, određenim katedrama, prije svega nastavničkim, na ovim fakultetima, prijeti gašenje.
Obišli smo “upisna mjesta” na fakultetaima za hemiju, biologiju, fiziku, matematiku, a u ovim visokoškolskim ustanovama, iz godine u godinu sve je manje brucoša, prije svega na “nastavnim smjerovima”, pa se tako ove godine za budućeg “nastavnika hemije” prijavio samo jedan kandidat.
Budući studenti svjesni su da društvo u kojem živimo sve manje vrednuje znanje, ali oni ne odustaju od prirodno-matematičkih nauka, jer, kako kažu, to je ono što najviše vole.
„Niko neće da radi u školi“
Na PMF-u na upisu za hemiju i biologiju nismo naišli na gužvu, što je bilo i očekivano.
– Mali je odziv na nastavnoj hemiji svake godine. Sada se prijavio samo jedan kandidat. Upisao sam ovaj fakultet jer mi je hemija bila omiljeni predmet u školi. Volim rad u laboratoriji, istraživanja, projekte i nadam se da ću biti uspešan student, kako bih mogao da konkurišem za stipendiju i idem u inostranstvo, jer ovde za hemičare nema posla, osim u školi, a to niko ne želi – kaže Jovan, brucoš iz Beograda.
Starije kolege i koleginice, slažu se sa njim i ističu da nikome nije želja da jednog dana drži časove u školi.
– Taj jedan brucoš neće biti sam na predavanjima jer obično spoje životnu sredinu sa tim nastavnim smjerom, gdje je uvijek samo par ljudi. Taj smjer je inače jako težak, posebno u kasnijim semestrima, jer je prvi za sve isti. Ne poznajem nikoga sa fakulteta ko želi da radi u školi, iako većina kolega, nažalost, završi sa đacima u osnovnoj ili srednjoj – kaže Mina, koja je upisala drugu godinu biohemije na Hemijskom fakultetu.
Fizika – omiljeni predmet
Na Fizičkom fakultetu, red za upis bio je još manji nego na hemiji i biologiji.
– Znao sam da neće biti mnogo kolega, ali ja toliko volim fiziku da je ovo bio moj jedini i pravi izbor, siguran sam u to. Upisao sam teorijsku i eksperimentalnu fiziku. Voleo bih da se jednog dana bavim istraživačkim radom, a u najgorem slučaju zaposliću se kao nastavnik ili profesor, ako ostanem u Srbiji. Fizika je bila moj omiljeni predmet u školi i ovaj fakultet velika želja – sa osmjehom priča Petar, iz Zaječara.
Smjer teorijska i eksperimentalna fizika, upisalo je ukupno 35 brucoša, dok je na nastavnoj fizici, ove godine, upisano samo petoro, iako primaju 20 kandidata, a prošle godine bio je samo jedan zainteresovani, koji je odustao.
Dekani svake godine u ovo vrijeme iznova apeluju na državu da sistemski pomogne i riješi problem nastavnih katedri, jer će u suprotnom ovi smerovi biti ugašeni, prvo na fakultetima, a potom će i škole morati da izbace predmete koje neće imati ko da predaje.
– Ove godine je slična situacija kao i prošle. Sad imamo samo nešto više kandidata u prvom roku sa nastavnog smjera, ali slijedi nam upis i onih koji su na drugim fakultetima polagali prijemne. Ukupan odziv je isti, ali je struktura brucoša na nastavnim smjerovima malo promenjena. Oni će neke predmete slušati sa drugim kolegama, jer ih nema dovoljno da budu sami – objašnjava profesor Ivan Belča, dekan Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Ništa bez pomoći države
On ističe da su pokušavali da popularizuju fakultet, ali da je to sve “šminka” koja ne vrijedi ništa bez pomoći države i sistema.
– Mnogi fakulteti su svašta radili ne bi li povećali broj studenata, ali se na taj način samo menja struktura kandidata. Ne želimo da se bavimo stvarima koje nisu originalno sa našeg fakulteta, kao trendovi u IT sektoru, jer je sve to na kraju samo šminka. Za bazične nauke, prirodno-matematičke, je slabo interesovanje, jer su u pitanju teški fakulteti i deca kad upišu uglavnom hoće da idu u inostranstvo, jer su im sa matematikom, fizikom, hemijom otvorena vrata svuda, osim u Srbiji – kaže dekan.
Kad su u pitanju nastavni smjerovi, tu je sitiacija posebno teška.
– Niko ne želi u prosvjetu, a to je problem kojim država treba da se pozabavi, ali o tome smo govorili toliko puta, da više nema smisla ponavljati – naglašava prof. Belča.
Ugasiće smjerove na fakultetu, pa časove u školi
Na hemiji nisu iznenađeni slabim, gotovo nepostojećim odzivom na nastavni smjer.
– Prošle godine imali smo samo tri kandidata, a primamo 20 na budžet, plus pet na samofinansiranje. Nastava za tog jednog brucoša, ove godine organizovaće se sa drugim katedrama jer je svakako dio kurseva zajednički, a alternativa nam je da ukinemo taj smjer, ako se odziv ne pojača – kaže prof. dr Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta BU.
Pokrenuli smo čak i akciju prošle godine, ističe on, u okviru beogradskog univerziteta.
– Tada je čak osam dekana otvorilo platformu, kojom smo ukazali državi šta treba da radi ukoliko želi da sačuva nastavne smjerove i nastavnike, kojih uskoro neće biti u školama. Međutim, niko nas nije kontaktirao tim povodom jer, očigledno nikoga ne interesuje – naglašava prof. dr Roglić.
Dekani upozoravaju da od 2015. postoji trend opadanja prijava za nastavne smjerove na svim fakultetima.
– Plata za koju rade prosvjetni radnici, kao i status nastavnika u društvu, nisu nikakva motivacija za mlade ljude da upišu nastavni smjer i da požele da rade u prosveti sa mjesečnim primanjima koja su za 10 odsto ispod republičkog prosjeka. Država mora hitno da razmisli o tome ko će deci da predaje hemiju, matematiku, fiziku kroz nekoliko godina, jer će u suprotnom te predmete ukinuti u školama – naglašava prof. dr Roglić.
Statistike, međutim, govore da je država, nažalost, zakasnila sa strategijom rešavanja problema nastavničkog kadra. Prema svedočenju direktora brojnih osnovnih i srednjih škola u Srbiji, deficit nastavnika matematike, hemije, fizike, informatike, biologije, već je doveo do situacije da “priučeni” stručnjaci drže deci časove, u nedostatku fakultetski obrazovanih, a nivo i kvalitet znanja iz godine u godinu rapidno opada, piše nova.rs.