Ovo pitanje nikada niko zvanično nije postavio BiH, niti je BiH zvanično zatražila takav status u EU. Ali, sudeći prema riječima bivšeg člana Predsjedništva i bivšeg ministra spoljnih poslova BiH, Mladena Ivanića, o tome se ipak razgovaralo u najužem krugu važnih političara.
U pitanju je takozvano pridruženo članstvo BiH i zemalja Zapadnog Balkana, a Ivanić je na Forumu o perspektivama BiH, koji je prije dva dana održan u Sarajevu, ponovio da i dalje misli da je o dobra ideja.
Prisjetio se ideje lidera iz regiona još iz perioda kada je Romano Prodi preuzeo predsjedavanje Evropskom komisijom.
– To bi bila zemlja koja bi koristila sve pogodnosti, ali zbog nespremnosti svojih unutrašnjih struktura ne bi imala pravo odlučivanja i ne bi imala pravo da ima komesara. Sve ostale stvari bi imala kao da je punopravni član, i raspodjelu budžeta i sve ostalo. Ja i danas mislim da je to najbolja opcija za zemlje Zapadnog Balkana. Naš proaktivni stav treba da bude pritisak, ako ne ništa drugo, da bar na neko vrijeme tražimo status pridruženog člana – izjavio je Ivanić.
Lazar Prodanović, prvi zamjenik predsedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH, kaže da je to ideja o kojoj vrijedi razmisliti, ali da ona ne zavisi od nas, nego od ključnih aktera.
– Ako analiziramo ukupno stanje i pobleme unutar EU, vjerovatno će doći do određenih reformi koje bi mogle da omoguće ovu aktivnost. Ideja gospodina Ivanića zasniva se na tome da bi zemlje Zapadnog Balkana bile u situaciji da koriste pristupne fondove, da imaju benefite koje imaju sve članice, ali ne bi bile u situaciji da postavljaju veto na neke odluke, zbog čega je često prisutan strah u zeljama članicama – kaže Prodanović za Srpskainfo.
Dodaje da je na Forumu, kome je i sam prisustvovao, ukazano da zemlje Zapadnog Balkana sada ne mogu očekivati prijem u članstvo dok ne ispune postavljene obaveze.
– Čitav ovaj proces se u određenom smislu odugovači i uvijek se dodaju neki novi uslovi. Pridruženo članstvo bi moglo da reativizuje ova pitanja, a istovremeno da stvori perspektivu ovim zemljama. To bi bilo interes i Zapadnog Balkana i EU – zaključuje Prodanović.
Politički analitičar Adan Huskić kaže da u trenutnom političkom raspoloženju, u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, takve opcije nisu na stolu. Međutim, dodaje Huskić, unutar EU sazrijeva shvatanje da trenutnu okvir proširenja, bez obzira na promijenjenu metodologiju, ne dovodi do transformacije društva.
Huskić smara da ono što Ivanić zagovara najviše liči na Evropsku ekonomsku zonu, gdje su Norveška, Švajcarska i još neke zemlje koje nisu članice EU, ali učestvuju u jedinstvenom tržištu i na njih se odnose sve politike, s tim što nemaju pravo glasa.
– Možda je formulacija ambicozna, znajući kako u EU reaguju na članstvo. Ali hajde da ostavimo formu, suština je da mi pokušamo djelimično našu nemogućnost da provedemo bilo kakve suštinske reforme, prebacimo kroz naše pridruženo članstvo, preuzmemo obavezu prihvatanja svih pravila koja važe u EU i ingerencije sudova. I onda smo nekako riješili problem nedostatka vladavine prava u BiH, riješili smo masu onih stvari s kojima nikako ne možemo da se uhvatimo u koštac. Ovo sada ne ide nigdje. Ali, čini mi se da treba proaktivno djelovati prema EU, sugerisati i njima neke stvari, jer iz EU teško da bilo šta može doći. Imaju oni dovoljno svojih problema – smatra Huskić.
Ipak naglašava da postoji mogućnost da neke zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore ili Makedonije, ne prihvate takav alternativni oblik pridruživanja, jer smatraju da su previše odmakle.
– Ipak, treba ponuditi onu varijantu, da to bude makar jedna od stepenica na putu pristupa EU – zaključuje Huskić.
Potražili smo komentar iz Delegacije EU u BiH, ali su nas uputili na administraciju u Briselu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu