Svijet

"Približavamo se tačkama bez povratka" Morski led na Antarktiku pao na rekordno niske nivoe

Morski led na Antarktiku ove je godine pao na rekordno niske nivoe zbog visokih temperatura te ne postoji brzo rješenje da se poništi ta šteta, objavili su znanstvenici ove sedmice u studiji o uticaju klimatskih promjena na kontinent.

Antarktik
FOTO: JAVIER MARTIN/EPA

Pročitajte još

Minimalni ledeni pokrov kontinenta prošle je godine pao ispod 2 miliona kvadratnih metara prvi put od početka satelitskih mjerenja 1978. godine, a ovog februara pao je na još niže razine objavljeno je u časopisu “Granice u nauci o životnoj sredini”.

– Trebat će , ako ne i stoljeća da se te stvari oporave. Nema brzog rješenja za zamjenu ovog leda – rekla je Ana Hog, profesorica sa sveučilišta u Ledsu i jedna od koautorki studije.

– To će sigurno trajati dugo, ako je uopće moguće – naglasila je novinarima.

Ovogodišnji minimum leda za 20 odsto je niži od prosjeka posljednjih 40 godina, što je ekvivalentno gubitku morskog leda gotovo 10 puta većeg od površine Novog Zelanda, rekao je Tim Naiš, direktor Centra za istraživanje Antarktike s novozelandskog sveučilišta Viktoria u Velingtonu.

– U nekim slučajevima približavamo se tačkama bez povratka koje će, kad budu pređene, dovesti do nepovratnih promjena s nezaustavljivim posljedicama za buduće generacije – upozorio je Naiš.

Posljedica klimatskih promjena

Globalno zagrijavanje potaknuto izgaranjem fosilnih goriva učinilo je Antarktiku ranjivijom na ekstremne događaje, a taj uticaj će se “gotovo sigurno” pogoršati, navodi se u studiji.

Klimatske promjene će “dovesti do povećanja veličine i učestalosti” toplotni valova, kolapsa ledenih ploča i smanjenja morskog leda, dodaje se na temelju nedavnih dokaza iz naučnih studija antarktičkog okeana, atmosfere, kriosfere i biosfere.

Tačan uticaj klimatskih promjena na Antarktiku i okolni okean bio je neizvjestan i naučnici su se mučili da izmjere koliko globalno zagrijavanje utiče na debljinu antarktičkog leda.

No, iz fenomena poput ubrzanog smanjenja morskog leda „znanstveno je razumno“ pretpostaviti da će se ekstremni događaji intenzivirati s rastom temperature, rekao je Martin Sigert, glaciolog sa Sveučilišta Ekseter, još jedan autor studije.

Prošle godine je “atmosferska rijeka” iz Australije donijela suptropsku toplotu i vlagu na kontinent, uzrokujući temperature do 38,5  stupnjeva iznad normale, što je bilo najveće odstupanje dosad.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu