Znojenju doprinose i drugi faktori poput pojačane fizičke aktivnosti, emotivno stresnih situacija, prisutnosti infekcije u tijelu, konzumacije začinjene hrane, trudnoće i slično.
Normalno je i to da se ne znojimo svi jednako, međutim, neki ljudi znoje se u mjeri u kojoj im to počinje predstavljati fizički i psihički teret. Tako intenzivno znojenje koje se javlja bez jasno vidljivog razloga upućuje na stanje pod nazivom hiperhidroza.
Šta je pretjerano ili prekomjerno znojenje – hiperhidroza?
Hiperhidroza je stanje uslijed kojeg se tijelo znoji više nego je potrebno. Što se tačno smatra pretjeranim znojenjem teško je definisati jer ne postoji egzaktna mjera koja bi upućivala na to koliko znoja je “normalno”. O hiperhidrozi uglavnom se govori onda kada osobe osjećaju da im znojenje narušava kvalitet života, odnosno otežava svakodnevne aktivnosti, jer im obilata pojava znoja na različitim dijelovima tijela ili znojnih mrlja na odjeći postaje značajan izvor stresa.
Većina osoba koje pate od prekomjernog znojenja ima takozvanu primarnu, lokaliziranu hiperhidrozu. Primarna hiperhidroza često je nasljedna i obično se javlja nakon puberteta te traje cijeli život, no sa starenjem se problem može ublažiti. U većini slučajeva, znoj se javlja na području pazuha, ruku (dlanova), stopala i glavu, a može se javiti i na području genitalija ili donjeg dijela leđa. Prekomjerno znojenje je prisutno tokom dana te noću prestaje.
Dok kod primarne hiperhidroze nema vidljivog uzroka prekomjernog znojenja, sekundarna, ili generalisana, hiperhidroza javlja se kao posljedica određenog stanja ili zdravstvenog problema. Sekundarna hiperhidroza može biti popratna pojava pretilosti, trudnoće, menopauze, uzimanja nekih vrsta lijekova ili prisustva bolesti, primjerice dijabetesa. Najčešće se javlja u odrasloj dobi, a osobe sa sekundarnom hiperhidrozom obično se znoje po cijelom tijelu te znojenje može biti prisutno i tijekom noći.
Koje su posljedice prekomjernog znojenja?
Prekomjerno znojenje može se negativno odraziti na mentalno zdravlje pojedinca, izazvati nelagodu, tjeskobu, pa čak i dovesti do depresije. Svakodnevne radnje postaju otežane – primjerice, vlažni dlanovi mogu predstavljati izvor stresa u situacijama kada je uobičajeno rukovanje, a mogu otežavati i vožnju, odnosno upravljanje volanom.
Iako hiperhidroza sama po sebi nije opasna za fizičko zdravlje, prekomjerno znojenje s vremenom može dovesti do većeg rizika od razvoja infekcija, kao i do promjena na koži, poput pucanja i guljenja kože na području stopala. U svakom slučaju, osobe koje imaju problema s prekomjernim znojenje trebale bi se obratiti ljekaru, ponajviše zbog toga što sekundarna hiperhidroza može upućivati na neki drugi, ozbiljniji problem.
Kako se boriti protiv hiperhidroze?
Osobe koje pate od prekomjernog znojenja primijetiće da im u regulaciji znojenja ne pomažu uobičajeni dezodoransi.
Sekundarna hiperhidroza liječi se liječenjem zdravstvenog stanja uslijed kojeg se javlja, dok se primarna hiperhidroza ne može izliječiti – moguće je samo simptomatsko liječenje pomoću nekoliko sredstava i metoda.
Antiperspiranti
Antiperspiranti najčešće sadrže aluminijev hlorid, a djeluju tako da zatvaraju pore znojnih žlijezda kako bi tijelo prestalo proizvoditi znoj. Obično se nanose prije spavanja, a ispiru ujutro.
Antikolinergička krema
U susjednoj Hrvatskoj je od nedavno odobren i dostupan prvi topikalni antikolinergik za pacijente s teškom primarnom aksilarnom hiperhidrozom. Riječ je o antikolinergičnoj kremi koja sadrži jedan posto glikopironijevog bromida. Krema se izdaje na liječnički recept, koristi se za lokalno liječenje, a nanosi se na područje pazuha.
Iontoforeza
Iontoforeza je metoda kod koje se lijek unosi u tijelo pomoću galvanske struje. Tretman traje do pola sata, nije bolan iako može izazvati iritaciju kože, a smanjenje količine znoja uočljivo je nakon nekoliko tretmana koji se provode unutar jedne ili dvije sedmice. Potrebno ga je ponavljati barem jednom svaka četiri sedmice.
Botulin toksin
Botulin toksin tip A djeluje tako da privremeno blokira provodljivost hemijskih signala živaca koji djeluju na stimulaciju znojnih žlijezda. Kod ovog tretmana daje se 15-20 injekcija u zahvaćeno područje – pazuh, dlanove, lice i stopala. Postupak traje do 45 minuta, a treba ga ponavljati svakih nekoliko mjeseci.
Kirurški tretman
U vrlo teškim slučajevima može se dogoditi da je kirurški zahvat jedina učinkovita metoda. Kod takvog tretmana prekidaju se niti određenih živaca koji opskrbljuju zahvaćene dijelove kože. Ostale metode, iako rijetke, uključuju odstranjivanja znojnica s kože pazuha zračenjem, laserom ili hirurškim struganjem znojnica, prenosi Centar zdravlja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu