Onemogućeni da samostalno glasaju, nerijetko postaju žrtve političkih manipulacija.
Godinama unazad traže da neko vidi i oslušne njihove potrebe, ali uzalud. Dok su slijepe i slabovide osobe uvek prepuštene tuđim rukama, koje možda zloupotrebljavaju njihov glas, osobe u kolicima se nerijetko bore sa nepremostivim preprekama na putu do biračkog mjesta.
Iz tih razloga, Amir Mujezin, ispred Udruženja slepih i slabovidih lica Kantona Sarajevo, nedavno je na protokol Parlamentarnoj skupštini BiH i Delegaciji EU u BiH, predao pismo upućeno međunarodnim medijatorima, u kojem traži da se u okviru pregovora o izbornoj reformi u fokus stave tehničke izmjene koji bi slijepim i slabovidim, ali i licima u kolicima, olakšale glasanje.
– Postoje tehnička rješenja, samo je stvar volje da neko pokrene tu priču i kaže „evo i vama vaša prava“ – rekao je tom prilikom Mujezin.
Manipulacije
Predsjednik Centralne izborne komisije, Željko Bakalar kaže da postoji propisana norma Izbornog zakona BiH koja slabovidim i slijepim licima omogućava pomoć pri glasanju. Nažalost, dodaje on, to se vrlo često zlopotrebljava u praksi.
– Dosta se i u ranijem periodu raspravljalo o slijepim i slabovidim licima, ali nismo imali dovoljno podataka o tome kakve su norme na raznim nivoima u BiH. Smatram da Zakonom treba propisati koje osobe se smatraju slijepim/slabovidim, odnosno da se utvrdi da li na nivou države postoji registar takvih osoba ili da se ličnim dokumentima precizira da se radi o takvoj osobi. Ukazujem na potrebu da se to pitanje normira u Izbornom zakonu i da se harmonizuje, ako ne državnim, onda entiteskim zakonom, kako bismo imali precizne pokazatelje i kako ne bi dolazilo do novih zloupotreba – rekao je Bakalar.
Kada su u pitanju osobe koje se kreću uz pomoć kolica, Bakalar kaže da je preporuka da izborne komisije, koje određuju lokacije biračkih mjesta, obezbijede pristupačne lokacije.
– Dešava se da su biračka mesta u školama, pa su to nekad učionice u prizemlju, a nekad se moraju koristiti one koje su na spratu. Međutim, nikad ne znate na kojem će biračkom mjestu neka osoba biti upisana. To su, usled uslova lokalnih sredina, limitirajući faktori, ali uvijek se ukazuje na činjenicu da se takvim osobama što više izađe u susret, gdje god je to moguće – poručio je Bakalar.
Kredibilitet izbora
Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić kaže da se, pored mnogih izmjena Izbornog zakona, kojima bi se izbjegle manipulacije na dan izbora, treba posvetiti i pitanju osoba sa invaliditetom.
– Već duže vreme se oni bore za neposredno učestvovanje na izborima, da mogu samostalno glasati, a ne samo uz pomoć drugih lica. Kada su u pitanju slijepe i slabovide osobe, tu bi trebali biti posebni glasački listići, kako bi mogli svojim načinom utvrditi za koga će glasati, jer smo često svjedoci toga da imamo profesionalne pomagače prilikom glasanja koji glasaju za određenog političkog subjekta, što narušava kredibilitet i integritet izbornog procesa – smatra Šehić.
Da li će se u ovoj fazi napraviti koraci koji bi poboljšali položaj osoba sa invaliditetom prilikom glasanja na izborima, Šehić kaže da je teško predvidjeti.
– Svakako sam pristalica da se i takvim osobama omogući glasanje, kao što to imamo u nekim državama Zapadne Evrope – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu