„Ne odustajemo od zelenila u Banjaluci“, često su govorili saradnici gradonačelnika Draška Stanivukovića, nakon što Skupštinska komisija za prostorno uređenje nije odobrila izgradnju najvećeg parka. I nisu odustali. Već 1. oktobra Grad Banjaluka raspisao je Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog pejzažnog urbanističko-arhitektonskog rješenja gradskog parka, pa su izrazili nadu da će do 5. decembra, do kada je otvoren konkurs, stići odlični prijedlozi.
– S obzirom na to da je jedna od kritika na ideju gradnje parka bila ta da se još ne zna kako će park izgledati, nadamo se da će idejno rješenje otkloniti svaku sumnju da će park izgledati predivno i dostojno Banjaluke, te da će i oni koji su protiv ove ideje staviti građane ispred politike i shvatiti da je Banjaluci potreban park i da građani zaslužuju da ga dobiju – rekla je šef Tima za komunikaciju Gradske uprave, Tanja Vukomanović.
Dodala je da je Strategijom razvoja Grada Banjaluka do 2027. godine jasno definisan treći strateški cilj, što bi Gradska uprava i Skupštinska Grada trebali poštovati.
– Moram istaći da Gradska uprava, zajedno sa Skupštinom Grada, treba da poštuje usvojenu Strategiju razvoja Grada Banjaluke do 2027. godine, kojom je jasno definisan treći strateški cilj, a to je onaj koji se zalaže za tzv. „Green city“. Dakle, gradnja parkova i zelenih površina u gradu je dio njegove strategije – rekla je Vukomanovićeva za Srpskainfo.
Kako kaže, grad na Vrbasu, nekada poznat po zelenilu, u posljednjih nekoliko godina doživio je betonizaciju.
– Stručna javnost i građani jasnog su stava da je Banjaluci i te kako potreban veliki zeleni park. Podsjećam da je analizom stanja evidentirano šest kvadratnih metara zelene površine po glavi stanovnika, dok je Planom predviđeno njegovo povećanje do 15 kvadratnih metara po glavi stanovnika. Jedan od profesora iznio je nevjerovatan podatak, te rekao da je za vrijeme austro-ugarske vladavine Banjaluka imala 44 hektara uređenih parkovskih površina, dok je danas to jedva 12 hektara. Važno je istaći i nove smjernice u arhitekturi u cijelom svijetu, nastale usljed promjene stila života i potrebe za boravkom u prirodi tokom pandemije virusa korona. Radi se o insistiranju na što većem broju parkova, skverova i raznih zelenih površina, čime se bave mnoge arhitekte u svijetu – poručila je ona.
Naglasila je da će Grad Banjaluka svoje aktivnosti u narednom periodu usmjeriti ka tome da građani dobiju novi gradski park, koji će biti jedna od najljepših zelenih oaza ovog grada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu