Ovakvo obrazloženje premijera Radovana Viškovića šokiralo je javnost, posebno opozicionare, jer iz njega zaključuju da je Vladi odjednom stalo do odluka Ustavnog suda BiH.
Istina, taj sud je 2. marta privremeno stavio van snage drugi po redu Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, do donošenja konačne sudske odluke. Međutim, NSRS je ljetos usvojila zakon kojim do daljeg ne priznaje i ne primjenjuje odluke Ustavnog suda BiH u RS, pa se postavlja pitanje zašto Vlada na ovaj način iščekuje konačnu odluku tog suda.
Treću verziju zakona o imovini, sa nešto izmijenjenim tekstom, Vlada je predložila za sjednicu Narodne skupštine koja je počela u utorak, po hitnom postupku, ali je naprasno povučen. I to zbog „dodatnih konsultacija“ u kojima opozicija vidi eufemizam za političku trgovinu, jer je pitanje imovine trenutno prvorazredna politička tema u BiH u koju je svoje prste umiješao i OHR. Oni su formirali ekspertsku grupu koja će, navodno, PS BiH ponuditi zakon o tzv. državnoj imovini. Druga i mnogo opasnija opcija bila bi da Kristijan Šmit nametne zakon o imovini.
Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS pitali smo kakvu su instrukciju poslali prema Vladi. U odgovoru direktora Dragana Stankovića se navodi da je Vlada obaviještena da Ustavni sud BiH nije odlučivao o ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 16/23), već je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja od primjene pomenuti zakon, dok se ne odluči o ustavnosti samog zakona.
– Isto tako, Vlada Republike Srpske je obaviještena da je potrebno dodatno usaglašavanje između različitih nivoa nosilaca javne vlasti u vezi sa pomenutim zakonom – kaže Stanković za Srpskainfo.
Ne mogu komentarisati šta je mislio premijer, a još manje šta su mislili u RUGIPP-u kad su mu rekli to što je on naveo, ali stvar sa tim zakonima jeste zamršena, kaže poslanik SNSD Srđan Mazalica.
– Postoje određene razlike ovoga u odnosu na prošli zakon o imovini koja služi za funkcionisanje javne vlasti, u dijelu koji se odnosi na onu imovinu na koju se naš zakon ne odnosi, a koja je navedena u Ešdaunovom zakonu, a moguće je da se treba sačekati konačni epilog odlučivanja o prošlom zakonu pred Ustavnim sudom BiH. U svakom slučaju, postupajući po prethodnim zakonima, većina imovine na koju se zakoni odnose je već uknjižena i nema prostora za dramaturgiju i hitnost usvajanja ovog sada zakona. Takođe bih podsjetio na razloge koje je naveo direktor Stanković u vezi sa usaglašavanjem po pojedinim pitanjima između različitih nivoa vlasti, a i to je razlika u odnosu na prošli zakon, te sam siguran da postoje opravdani razlozi za povlačenje i iz tog razloga – tvrdi Mazalica za Srpskainfo.
Šef Kluba poslanika PDP Igor Crnadak smatra da je, samim spominjanjem Ustavnog suda BiH u obrazloženju koje je dao za povlačenje zakona o imovini, Višković priznao da SNSD ne poštuje i ne provodi Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.
– Njegovo konfuzno objašnjenje, tuc-muc, kao dijete koje nije naučilo lekciju potvrdilo je ono što mi odavno tvrdimo: da je SNSD velika opasnost za Republiku Srpsku, jer trguju njenim institucijama i zakonima. Pokazaće vrijeme čega se SNSD prepao, zbog čega se povukao ili kakvu privatnu korist su ostvarili preko leđa građana i Narodne skupštine RS – kaže Crnadak za Srpskainfo.
Šef Kluba poslanika SDS Vukota Govedarica kaže da se zakon po hitnom postupku predlaže onda kada je ugrožena Republika, što povlačenje ovog zakona, dan pred sjednicu, čini još zanimljivijim.
Govedarica primjećuje da u Vladi postoje različita obrazloženja za povlačenje zakona – dok generalni skeretar Vlade na sjednici Kolegijuma i potpredsjednik Vlade Alen Šeranić na sjednici NSRS govore da je potrebno dodatno usaglašavanje sa Geodetskom upravom, Višković podsjeća na privremenu mjeru Ustavnog suda BiH.
– Zbog toga imamo sumnju u njihove navode. Jer, kakva je to Vlada koja predlaže tako bitan zakon po hitnom postupku, a da prethodno nije upoznata da postoji mjera od strane Ustavnog suda BiH, za koji je NSRS donijela zakon o neprihvatanju odluka tog suda. To samo po sebi znači da nešto iza kulisa postoji. Odgovor ćemo saznati vrlo brzo. Ako Ustavni sud donese odluku i ako Vlada RS izignoriše dostavljanje ovog zakona na jednu od sljedećih sjednica NSRS, biće jasno da postoji neki vid usaglašavanja na relaciji vlast u RS, međunarodna zajednica i Ustavni sud BiH – kaže Govedarica za Srpskainfo.
Podsjećamo, premijer Višković je rekao da su pravnici obrazložili da se pojavom zakona identičnog ranije donesenom postavlja pitanje njegovog daljeg života zbog privremene mjere koju je Ustavni sud BiH donio prije nego što je Narodna skupština donijela odluku o neprimjenjivanju odluka tog suda na prostoru Srpske.
– Od nas je kao predlagača traženo da zakon povučemo iz procedure da bi on u međuvremenu bio koliko-toliko iskorigovan, dodati neki drugi članovi i da bi bio znatno različit od postojećeg zakona koji ima privremenu mjeru Ustavnog suda – rekao je Višković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu