Skupštinski kolegijum će na sutrašnjoj sjednici zvanično utvrditi prijedlog dnevnog reda, a detalji bi trebalo da budu usaglašeni na današnjem sastanku vladajuće koalicije u Srpskoj.
U pitanju je sjednica NSRS koja već u najavi privlači ogromnu pažnju jer će se na njoj naći još i potvrda Izvještaja Međunarodne komisije za Srebrenicu, kao odgovor na najavljenu Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.
Predsjednik RS Milorad Dodik potom je pozvao sve poslanike, ali i građane, na miting u centru Banjaluke.
Nacrt izbornog zakona RS usvojen je na „ponoćnoj“ posebnoj sjednici NSRS 29. marta i upućen na javnu raspravu u trajanju od 15 dana. Zakon predviđa da izbore za nivo Republike Srpske samostalno provodi Republička izborna komisija RS, a ne CIK BiH. Ona bi i dalje bila nadležna za izbore za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH.
Kako saznajemo, prijedlog zakona se donekle razlikuje u odnosu na nacrt, ali su detalji zasad nepoznati, jer materijal još nije dostavljen narodnim poslanicima.
Nadležnosti CIK BiH
Zapadne diplomate na izborni zakon RS gledaju na konkretan korak secesije, a najviše im sveta to što se „udara na nadležnosti CIK BiH“, a samim tim na Dejtonski sporazum. U tom kontekstu, biće zanimljivo vidjeti da li će u Prijedlogu izbornog zakona, u odnosu na Nacrt, biti korekcija u smislu da ne diraju u nadležnosti CIK BiH iz člana 2.9 Izbornog zakona BiH.
Tamo piše da CIK koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora; donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u BiH, odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju BiH; ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora u BiH; odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih; utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora; izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH…
Za Nacrt izbornog zakona RS je glasalo 45 narodnih poslanika, niko protiv dok ih je 7 bilo suzdržano. U pitanju su bili prisutni opozicioni poslanici iz SDS i PDP. Nakon toga uslijedili su brojni pozivi opoziciji da i ona podrži izborni zakon RS, a nakon što je Mladen Ivanić izjavio da opozicija ne bi trebalo da ide na izbore po tom zakonu, uslijedila su uslovljavanja: Ko ne glasa za izborbni zakon RS, glasao je za Krstijana Šmita.
Sankcije
Zašto? Kako se nezvanično saznaje, pojedini vladajući poslanici, posebno iz manjih stranaka, traže način kako da se izvuku iz ove priče, u srahu od ličnih sankcija, ali i od novih poteza Zapada prema Srpskoj. U tom kontekstu biće zanimljivo vidjeti ko će od njih imati „opravdano opdsustvo“ sa sjednice koja se očekuje u četvrtak. Jasno je da bi opozicioni glasovi vladajućima došli kao melem na ranu.
–Svi koji su u privatnom biznisu su uputni na glasanju – tvrdi izvor Srpskainfo.
Pojedine opozicionere pitali smo kako će glasati u drugom krugu.
– Moj stav i stav SDS jeste da smo za poštovanje Dejtona, on je garant opstanka Srpske. Ako pokušate da rušite Dejton, vi ugrožavate poziciju RS. Onog momenta kada dobijemo materijal i ako vidimo da on krši Dejton, mi ćemo apelovati na razum. Znam da je po Dejtonu da RS može imati svoj Izborni zakon, da može provoditi izbore za NSRS, predsjednika i lokale zajednice, ali da mora biti usaglašen sa Izbornim zakonom BiH – kaže poslanik SDS Ognjen Bodiroga.
Ukoliko vlast zaista želi da provodi izbore po izbornom zakonu RS, Bodiroga pita zbog čega je onda, prije nekoliko dana, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) „prebacio preko sedam miliona KM CIKBiH, da bi ona raspisala lokalne izbore 15. maja“.
-Kada je bio Nacrt izbornog zakona, desio se presedan da smo tako ozbiljnu tačku dobili na taj dan i da je sjednica počela u ponoć. I sve to je došlo poslije tačke dnevnog reda na kojoj je Milorad Dodik brutalno ispljuvao SDS, opoziciju i mene lično. Da bi se na kraju izvinjavao. I poslije svega toga od nas se očekuje da, navodno, u četvrtak usvojimo izborni zakon RS, a još nismo dobili materijal, ni izvještaj sa javne rasprave. Sve rade kako bi narod raspravljao o tome hoće li biti izbora, dok se oni enormno bogate. Sada su satjerani uz zid pa hoće da se vade na neke vruće nacionalne teme. Odgovorna nacionalna politika se vodi tako što ujedinjujete narod, a ne razjedinjujete ga – kaže Bodiroga za Srpskainfo.
“Dodik gazi Narodnu skupštinu”
Poslanik PDP Tanja Vukomanović kaže da će moći da kaže kako će da glasa tek kada se bude znalo šta je sa Izbornim zakonom, hoće li se uopšte naći na dnevnom redu i da li je pretrpio neke promjene u odnosu na Nacrt.
–Ako je “ko ne glasa sa Izborni zakon, taj je za Šmita” poziv opoziciji na saradnju, ona ne znam kako izgleda kada nas napadaju. Sa druge strane, opet neozbiljno pristupaju ozbiljnom problemu. Zakon nije još ni izglasan, a Dodik već gazi Narodnu skupštinu Republike Srpske, najavljujući sjednicu, mimo predsjednika Skupštine koji je tek sazvao kolegijum da se odredi datum sjednice. Materijale za sjednicu još nismo vidjeli, opet se čuje samo Dodik, ali sad manje piča o Izbornom zakonu, a sve više o mitingu – ocjenjuje Vukomanovićeva.
Izvještaj Komisije za Srebrenicu
Kada je riječ o pomenutom izvještaju Komisije za Sreberenicu, on je javno ubjavljen još u ljeto 2021. i do sada se nije našao pred Narodnom skupštinom. Međunarodnom komisijom rukovodio je izraelski stručnjak Gideon Grajf, a izvještaj ima više od 1.000 stranica teksta.
-Nakon temeljne istrage Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, zaključuje se da se u Srebrenici nije dogodio niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte – piše u tom izvještaju.
Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona u uvažava činjenicu da su hiljade ljudi (uglavnom ratnih zarobljenika) ubijene na najstrašniji način i da odgovorne za ove gnusne zločine treba kazniti, navodi se u generalnim zaključcima.
Ova komisija bavila se i brojem stradalih u srebreničkoj regiji, prvenstveno brojem ubijenih mislimana. Napominju da je do sada bilo široko prihvaćeno tumačenje da ubistvo 8.000 muslimanskih muškaraca nalikuje genocidnim zločinima koje su počinili nacisti, sistematski odvajavši Jevreje i druge manjine od ostatka stanovništva, da bi ih potom ubili.
– Nalazi Komisije pokazuju da se zločin takve prirode nije dogodio. Štaviše, Komisija je utvrdila da su muslimanske snage 28. divizije Armije Republike BiH unutar Srebrenice formirale vojnu kolonu sa više od 12.000 pripadnika vojske koja se probila kroz formacije srpske vojske i krenula prema muslimanskoj teritoriji. Napadi na ovu kolonu, koji su prouzrokovali smrt približno četiri do pet hiljada pripadnika 28. divizije Armije Republike BiH, mogu se smatrati legitimnim vojnim akcijama. Međutim, pogubljenje 2.500-3.000 vojnih zatvorenika, uključujući nekoliko stotina muških civila iz baze Potočari, pored nekoliko stotina razmijenjenih vojnika, predstavlja ratni zločin. Komisija ne sumnja u zločinačku prirodu ovih ubistava – navodi se u zaključcima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu