Najveće interesovanje vlada za medicinsku i saobraćajnu struku, tvrde u Školi za obrazovanje odraslih „Primus”, koja je zajedno sa Srednjom stručnom i tehničkom školom ovlaštena za obrazovanje odraslih u Gradiški.
Žarko Šurkalović, direktor SŠ „Primus” kaže da većina polaznika, poslije višegodišnjeg staža na Birou rada, prekvalifiakcijom skraćuje put do zaposlenja.
Među njima su i radnici koji nisu zadovoljni svojim statusom odnosno platom te nastoje obezbijediti bolje radno mjesto. Većina je opredijeljena za inostranstvo – kaže Šurkalović.
On takođe naglašava da 20 odsto polaznika ima visoku stručnu spremu, ali nema posla te korakom unazad na obrazovnoj ljestvici, nastoje da riješi svoj egzistencijalni problem.
– Profesori, inženjeri, sociolozi, osobe sa završenom Visokom medicinskom školom su u postupku prekvalifikacije za medicinske tehničare, fiziotarapeute, vozače kamiona i drugih motornih vozila, tekstilce i druga zanimanja tražena na domaćem i inostranom tržištu rada – kazao nam je Šurkalović.
Kada je riječ o osobama koje se žele prekvalifikovati, dokvalifikovati ili steći određeno zanimanje, iskustva su različita. Starosne granice nema, pojašnjavaju u „Primusu”. Ukoliko govorimo o prekvalifikaciji za zanimanje medicinski tehničar, uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi, od 20 do 35 odina. Tokom školovanja uče i neki od stranih jezika, najčešće njemački.
Zemlje u koje planiraju otići su Njemačka, Austrija, Švajcarska, Holandija, Norveška, Danska i Švedska. Osim medicinskog tehničara, tražena zanimanja u inostranstvu su bravari, kuhari, konobari, električari i varioci.
U Srednjoj stručnoj i tehničkoj školi navode da je interesovanje za prekvalifikaciju kod njih svedeno na pojedinačne slučajeve i da zato nisu bili u prilici da organizovati nastavu.
– Većina se, zaključili smo, opredjeljuje za private škole kojima je prekvalifikacija odnosno obrazovanje odraslih primarno. Početak nastave uslovljen je brojem kandidata, formiranjem grupe za isto zanimanje, što je kod nas teže i sporije nego, očito je, u privatnim školama – pojasnio nam je Golić.
Zato privatne škole i ekspresno stečene diplome iz mnogih mjesta u Federaciji BiH već godinama su top tema i unosan biznis u tom dijelu BiH, kažu u Uniji udruženja poslodavaca RS.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da bi na nivou lokalne zajednice, u okviru strategije razvoja svakako trebalo planirati i obrazovnu politiku. U tom slučaju, kaže Boško Grgić, povjerenik za Gradišku, Laktaše i Srbac, ne bi se dešavalo da privrednici lakše izgrade pogone i nabave moderne mašine nego što obezbijede kvalifikovane radnike.
– Usklađenost obrazovanja sa potrebama privrede je aktuelno godinama, ali se situacija sporo mijenja. Naprimjer, u metalskoj, drvnoj ili elektronskoj industriji poslodavci su prinuđeni da zapošljavaju konobare, kuvare i druge profile. Takođe je evidentno traganje za radnicima u drugim regijama, pa čak Srbiji i susjednim državama – naglašava Grgić.
Novim Zakonom o srednjem obrazovanju, usvojenim ove godine, kaže resorni ministar Dane Malešević, obuhvaćeno je i obrazovanje odraslih.
– I taj zakon reguliše obrazovanje odraslih odnosno prekvalifikaciju, jer se vraćaju nadležnosti srednjim školama. Ovim zakonom dali smo mogućnost da srednje škole imaju podračun koji omogućava finansiranje navedenog vida obrazovanja – kaže Malešević.
Obećana zemlja
Povodom prekvalifikacija, gradiščanka Dragana Stojaković napisala je zanimljiv status na drušvenim mrežama u kojem navodi da obećana zemlja nije Amerika, nego BiH. – Ovo je zemlja gdje je sve moguće. Ovdje možeš da završiš fakultet i zaposliš se na pumpi i točiš gorivo. Završiš za cvjećara i zaposliš se u bolnici. Kuvar radi kao stolar, stolar kao konobar – iznjela je svoje viđenje Dragana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu