Nikolin otac Zoran Baroš rekao je da su njegova supruga Jelena i on veoma brzo nakon tragedije koja je porodicu zadesila odlučili da će osnovati fondaciju sa dječakovim imenom.
– Znali smo da će za cilj imati, kako je to moja supruga jako lijepo definisala u jednoj rečenici, da izmami osmijeh na dječija lica jer tuge nam je dosta za čitav život – rekao je Baroš na predstavljanju novoosnovane fondacije u Prijedoru.
On je najavio da će fondacija vrlo brzo krenuti sa radom.
– Mi smo odustali od toga da pomažemo bolesnoj djeci jer nemamo za to kapacitet i jer postoje institucije koje se time bave. Mi smo se odlučili za nešto drugo – da, onoliko koliko nam mogućnosti dozvole, obradujemo djecu, a registrovali smo veoma širok spektar djelatnosti – kaže Baroš.
Prema njegovim riječima, Nikola nije sebe doživljavao kao bolesno dijete niti su ga tako gledali njegovi drugari, učiteljice, nastavnici, bio je odličan đak, trenirao tenis, išao na kurseve njemačkog i engleskog jezika, pohađao dramsku sekciju.
– Bio je šesti razred kad je učiteljica mojoj supruzi poslala poruku da pita bi li Nikola vodio program priredbe za prvačiće. Moja supruga je to pročitala Nikoli i njegova prva reakcija je bila sasvim normalna, pitao je: “Moram li ja to napamet naučiti ili čitam?” Supruga nije stigla ni da otkuca to pitanje učiteljici, on je rekao: “Čekaj, to nije profesionalno, ja sam profesionalac, kako god bude” – prepričao je Baroš jednu od anegdota iz dječakovog života.
On je naglasio da će se na veb stranici fondacije moći pratiti sve uplate i isplate i da će se najstrože insistirati na transparentnosti.
Fondacija je predstavljena u Pozorištu Prijedor odmah nakon promocije “Prijedorskog bukvara” autora Zorana Stanića koji je Nikolin djed i koji je ovu publikaciju posvetio svom unuku.