Spekulacija o samom incidentu je bilo mnogo, a onda se Jezdić zvanično oglasio i objasnio šta se zapravo dogodilo. Sve se, čini se, svelo na jedno opomenuta osoba nije bila previše zainteresovana za monodramu za koju se godinama unazad traži karta više.
Predstava “Knjiga o Milutinu” rađena je prema romanu Danka Popovića, i ovo kultno djelo srpske književnosti, po izdavanju 1985. godine proglašeno je za nacionalističko, iako je u osnovi potresni antiratni roman i priča o srpskom seljaku u vremenu punom krupnih istorijskih dešavanja.
Otkako je monodrama u režiji i adaptaciji Egona Savina premijerno prikazana na Dan primirja u Prvom svjetskom ratu 2021. godine u Zvezdara teatru, svaka predstava je rasprodata.
Po riječima Dušana Kovačevića ova monodrama je nalik filmu, jer Milutin u svojoj ispovijesti putuje kroz tri rata, dva Balkanska i Prvi svjetski rat.
Prošlog novembra navršila se dvogodišnjica od premijere i 150. izvođenja ove monodrame, pa je Jezdić tim povodom podijelio svoja razmišljanja i utiske.
– Shvatio sam to promišljajući o Milutinu i u njegovo ime, politici zaborava prepušteni smo sopstvenom površnošću ili nečijim realnim politikanskim promišljanjem. Iz njenog nestajanja rađa se kultura sjećanja, kako nedavno reče jedan istoričar. Kultura i ideja je, danas i oduvijek, neophodna našem narodu i našem trajanju. Vodilja koja je nedostajala kao uzor i obrazac u svim našim iskušenjima i padovima, naše sopstvene istorije. U toku predstave vaskrsava plemenita prostodušnost, čast, poštenje, mudrost, realna hrabrost, čojstvo i doslovce sve vrline koje generacije poslije solunaca bojažljivo i sa sjetom samo spominju, uz žal što ih više nema – naveo je svojevremeno Nenad Jezdić.
– Milutin je svjedočanstvo da su jedino herojstvo i realan mit ono što se rađa u istrajnosti pojedinca i njegovoj želji za dobro svojih najbližih i svog naroda, pa i svojih neprijatelja. Takođe osjećam i jednu mjeru kolektivnog stida i poniženja, što nam je toliko dugo trebalo da se Milutin oglasi iz pozorišnog mraka i mraka našeg autošovinizma. Volio bih da postoji neka druga i jasnija riječ od ove jer je dosta koriste razni, pozivajući se na svoj patriotizam. Pobožna tišina i nevjerica, suze u publici kada se izgovore sudbine, imena, brojnost i mjera srpske žrtve ukazuju mi na to da i publika, a i ja kao tumač te i takve sudbine, zapravo zajedno prolazimo kroz jednu mjeru katarze i želje za ponovnim sticanjem stvarnog identiteta koji nam pripada i koji se tako jeftino zagubio u našem novijem trajanju. Milutin u svakom trenutku svog vojevanja ratnog, životnog i duhovnog ispred sebe, iza sebe i pored sebe ima i gleda u čovjeka i ne vjeruje da je čovjek čovjeku toliko nečovjek i dušman – rekao je jednom prilikom proslavljeni glumac, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu