Povodom godišnjice masakra u Ahmićima, šest mirovnih organizacija iz Hrvatske i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo, izdali su zajedničko saopštenje sa porukom “Ne u naše ime” i najavili niz manifestacija, s ciljem da zvanični Zagreb natjeraju da se suoči sa “mrljama iz prošlosti”.
Danas, tačno u podne organizovano je protestno okupljanje na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu u znak sjećanja na žrtve Ahmića.
Potom će u zagrebačkom Kulturno-informativno centru biti prikazan video, koji je dio interaktivnog narativa Ahmići – 48 sati pepela i krvi, produkcija SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu i debata o ovoj temi.
Za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima Haški tribunal je sudio 13 Hrvata iz srednje Bosne. Za učešće u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ BiH Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, a osuđeni su i drugi lideri tadašnjeg HVO i Herceg Bosne: Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.
Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Hrvatska, preko kontrole nad HDZ BiH i HVO, podsjećaju mirovni aktivisti.
– Pravosnažno je potvrđeno da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO, te rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO – podsjećaju iz ovih NVO.
U njihovom zajedničkom saopštenju se podvlači da zločin u Ahmićima “ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske”.
– Hrvatska treba da pokaže spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost. Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmana – navodi se u saopštenju.
Mirovni aktivisti zahtijevaju od predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića da se javno distanciraju od ratnih zločina i prekinu sistematsku politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina.
– Tražimo jasno formulisano izvinjenje i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad ratni zločin u Ahmićima postane dijelom hrvatskog obrazovnog sistema, bićemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira – poručuju mirovni aktivisti iz Hrvatske i BiH.
Oni ističu da krivica za zločine jeste individualna, ali da je istina o ratnim zločinima kolektivna je odgovornost, u ovom slučaju Hrvata i Republike Hrvatske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu