Ako se pitate zašto je tako odgovor je veoma jednostavan. Po pravilu ako, Đurđevdan pada u srijedu ili petak, slava bi trebalo da bude posna. Međutim postoji izuzetak, koji često bude pravilo. Prva sedmica poslije Vaskrsa naziva se Svijetla nedjelja, koja se smatra produžetkom praznika. Ova nedjelja naziva se i trapava sedmica tokom koje se ne poste ni sreda ni petak.
Da je Đurđevdan kojim slučajem pao u prošloj nedjelji, pa čak i u petak, slava bi definitivno bila mrsna. Međutim, kako je slava ipak nekoliko dana kasnije, ovo pravilo ne može da bude opravdan izgovor.
Isto važi i za druge slave, nakon četiri velika posta, kada se post završi, sljedeća nedjelja je trapava nedjelja i tada se jede samo mrsna hrana, piše Kurir.
Prema predanju, kada je slava, ne gleda se da li je svetac živ ili mrtav, jer se na dan slave žito osvještava za pokojne pretke porodice, a ne za sveca. S druge strane, Bog ne pravi razliku između živog ili mrtvog sveca, jer nas je vjeronauka naučila da kada čovjek premine, njegova duša nastavi da živi, tako da su pred Bogom svi živi.
Kada je u pitanju svijeća zlatno je pravilo da bude od voska, a ne od parafina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu