Jedna od najuspješnijih kompanija svijeta, Epl, ima svoj metod pomoću kojeg zaposleni u njoj rješavaju probleme koje imaju u poslu. Istina, ovaj metod mogao bi se primjeniti i u privatnom životu, piše Biz Life.
Metod je osmislio Stiv Džobs, a Epl efektivno traži od zaposlenih da primjenjuju metod od tri koraka Stiva Džobsa kako bi pronašli odgovore na teška pitanja.
Podstičući zaposlene da prave više pauza i manje rade, Epl ne samo da pomaže u smanjenju sindroma sagorijevanja, već i podstiče produktivnost i inovacije. Drugim riječima, podstiče zaposlene da rade pametnije, a ne teže.
To je nešto sa čime mnogi “kubure” – ali ne i Stiv Džobs, osnivač Epla, koji je u ovome bio majstor. Ovaj stav omogućio mu je da pronađe inspiraciju i bude izuzetno inovativan što je doprinjelo velikom uspjehu. A najbolji dio je što ovu metodu mogu svi da koriste.
Evo metode za rješavanje problema Stiva Džobsa u tri koraka.
Korak 1. Odzumirajte
Teški problemi sadrže rješenja koja se teško mogu pronaći. Dok mnogi pokušavaju da tačno lociraju rješenje, umjesto toga bi trebalo da “odzumiraju” problem kako bi vidjeli širu sliku. Ovo vam efikasno omogućava da tačno identifikujete šta zaista tražite. Da biste to uradili, budite svjesni šta želite da otkrijete ili postignete. Izađite iz domena onoga što je trenutno moguće i umjesto toga razmislite o tome šta bi moglo da bude moguće.
Na primjer, Džobs je znao da će njegova tehnologija biti odlična prije nego što je uopšte postojao proizvod. Toliko da kada je prva Eplova prodavnica otvorena 2001. godine, Džobs je rekao da njena funkcija nije “prodaja računara” već “obogaćivanje života”.
Korak 2. Fokusirajte se
Kada saznate šta tražite, dajte sebi vremena da duboko razmislite i prikupite činjenice. Ovde se fokusirate na ono što želite da postignete i neumorno radite na tome — u čemu je Džobs bio stručnjak. Poznato je da je pokazivao intenzivan i opsesivan fokus, a upravo ga je ta sposobnost učinila tako efikasnim u motivisanju zaposlenih.
Na primer, Albert Ajnštajn je jednom rekao: „Kada bih imao sat vremena da rešim problem, proveo bih 55 minuta razmišljajući o problemu i 5 minuta razmišljajući o rešenjima”. S druge strane, preduzetnik i filantrom Toni Robins tvrdi suprotno i kaže: “Lideri troše 5 odsto svog vremena na problem i 95 odsto svog vremena na rješenje”.
Korak 3. Napravite pauzu
Kada otkrijete da počinjete da se vrtite u krug i ne napredujete na svom putu ka otkriću rjšenja, napravite pauzu. Idite u šetnju. Odvojeni. Kao što je Stiv Džobs jednom rekao: ne možete da povežete stvari gledajući unapijred – već samo posmatrajući unazad.
Kada se udaljimo od nečega, često dobijamo jasnoću i kreativnost. Dakle, uzimanje pauza ima daleko veće koristi od konstantnog rada i umaranja, a vodi i kritičkom razmišljanju, rjeavanju problema i inovacijama. Na primer, prema Scientific American-u, naučnik Tomas Edison bi zadrijemao ako ne bi mogao da riješi složeno pitanje ili jednačinu. Tada bi pronašao odgovor koji je tražio. Zbog toga ljudi često dobijaju najbolje ideje dok se bave svakodnevnim aktivnostima poput vožnje, šetnje ili tuširanja.
Ponekad morate da napustite svoj sto da biste se približili odgovoru – jedna je od Džobsovih strategija za podsticanje kreativnosti.
Jedan od razloga zašto je Džobs volio sastanke u šetnji nije samo zato što su mu takvi sastanci pomagali da pronađe odgovore, već je pomogao i svojim saradnicima da se odalje od svojih stolova kako bi pronašli odgovore.
Ove metode za rješavanje problema mogle bi biti ključ, a na vama je da ih isprobate i proverite da li rade.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu